Komentari
StoryEditor

Miodrag Šajatović: Usporedite svoju listu nacionalnih interesa s prioritetima Franje Lukovića

17. Listopad 2019.
Thoughtful businessman looking down with graph and money in his head on isolated white backgroundfoto Getty Images/istockphoto
U Hrvatskoj do sada ‘think tankovi‘ nisu uspijevali preživjeti. Ni utjecati na politički i ekonomski život. Sada se nemoguće misije primio donedavni prvi bankar u Hrvatskoj Franjo Luković. Možda je došlo vrijeme da netko napokon uspije

S Tomislavom Vujićem, bankarom, donedavnim uspješnim predsjednikom Uprave Hrvatske poštanske banke, dogovorili smo se da za Lider napravi seriju intervjua s liderima za koje procjenjuje da imaju težinu i imaju što reći te da mogu učiniti Hrvatsku boljim mjestom za život.

Za prvog sugovornika izabrao je Franju Lukovića, dugogodišnjeg predsjednika Uprave Zagrebačke banke, a danas osnivača i prvog čovjeka 'think tanka' Polazišta i perspektive. Intervju objavljujemo u ovotjednome tiskanom izdanju Lidera. Kao urednik zaista preporučujem da se razgovor pomno pročita.

Nacionalni interes, što je to?

Naravno da se kod čitatelja očekuje doza sumnje. Razgovaraju dvojica bankara, od kojih je intervjuirani 'dobrostojeći bankar', k tome član međunarodne organizacije Trilaterale. Lukovićev je odgovor: 'Ako moj argument nije dovoljno dobar, neka ga netko pobije boljim, a ne diskvalifikacijom na temelju toga tko ga je izrekao.'

Hrvatskoj dešperatno trebaju novi, kvalitetni 'think tankovi' (neprofitne organizacije čiji se članovi bave istraživačkim radom, organiziranjem skupova, izdavaštvom... a sve radi traženja odgovora na goruća politička i ekonomska pitanja neke zemlje). Bilo je pokušaja s 'think tankovima', ali nijedan se nije dulje održao.

Premda bi se nazivu Polazišta i perspektive mogle uputiti zamjerke s promocijskog stajališta, činjenica je da je to ono čime se Luković želi baviti. Polazi od 'neupitnih hrvatskih interesa' jer je ostvarivanje temeljnih nacionalnih interesa 'misija države kao zajednice građana'. Detalji su u intervjuu. Ovdje samo prijedlog čitateljima Lidera da, i prije nego što vide što su, prema Lukovićevu mišljenju, temeljni nacionalni interesi, na papir stave što misle da su prioriteti. Pa može slijediti zanimljiva i korisna usporedba.

Na ovome mjestu samo nešto o prvome Lukovićevu temeljnom nacionalnom interesu. Zapravo, on kaže da većina suvremenih država ima isti skup interesa, a kao prvi navodi 'što bolje razviti potencijale svojih građana'.

Već tu stvari postaju zanimljive. Htjeli priznati ili ne, u Hrvatskoj prevladava razmišljanje da netko drugi treba nešto učiniti, a mi već činimo dovoljno. 'Razvoj potencijala građana' vuče na varijantu 'naučiti ih da love ribe', a ne im davati već ulovljenu ribu. l sudara se s raširenim i posljednjih desetljeća dodatno razvijenim rentijerskim mentalitetom. To nameće pitanje svakom od nas, od čistačice do profesora, kako možemo povećati svoj potencijal da bismo si priskrbili bolji život.

Luković je žestoko kritičan prema političkim strankama i političarima. Za političke stranke tvrdi da im 'odgovara stanje neodgovornosti za temeljne nacionalne interese'. Teško je ne složiti se s tvrdnjom da 'kad elite ne rješavaju probleme, otvaraju prostor za populizam'. Istina je da je bolest populizma među glasačima uzela maha, ali sjajan je političar onaj koji uspijeva artikulirati nacionalne ciljeve tako da među građanima stvori povjerenje i da se birači u tome prepoznaju. Zanimljiv mu je i prijedlog da parlamentarni zastupnici 'budu osobno odgovorni za unapređenje interesa skupina i sredina koje su ih birale, a ne predsjednicima stranaka'.

Kakva ponuda, takva apstinencija

Luković ima pravo kad kaže da će ljudi glasovati za onoga tko je dovoljno uvjerljiv da pobudi nadu da će promicati njihove temeljne interese i interese njihove djece. Može se činiti da ljudi loše glasuju, ali nemaju izbora, takva je ponuda, zato je takva apstinencija i velik broj prosvjednih glasova.

Bit će zanimljivo vidjeti koliko će poduzetnika privući Lukovićev 'think tank', jer za udrugu poslodavaca (u kojoj je dugo bio jedan od čelnika) kaže da je više 'sindikat koji zastupa užu poziciju poduzetnika'.

Nema sumnje da će Luković u 'think tanku' dati sadržajnu dubinu promišljanja u definiranju i realizaciji temeljnih nacionalnih interesa. Izazov će mu biti kako uspješno komunicirati i držati ritam.

Ostaje nada da se polako, ali ipak, i u Hrvatskoj stvara potencijal da 'think tankovi' počnu igrati ozbiljniju ulogu. Nije Luković jedini koji ima potrebu djelovati. Primjera radi, Mate Rimac angažirao je ekipu stručnjaka da napravi prijedlog razvoja moderne automobilske industrije. U HUP-u su se u posljednje vrijeme angažirali mlađi predstavnici ICT sektora na čelu s Ratkom Mutavdžićem. I oni, od države nepozvani, pišu prijedloge kako iskoristiti razvoj umjetne inteligencije. Čeka se integrator tih inicijativa. Bilo bi super da to bude 'think tank' kao što je Lukovićev. 

 

19. travanj 2024 13:33