Korona i biznis
16. studeni 2019.

Pad robnog prijevoza: Hrvatska je sve beznačajnije prometno čvorište

Sve politike desetljećima nas uvjeravaju u bogomdani geostrateški položaj Hrvatske. Istina, zato smo u bližoj i daljoj prošlosti bili meta njemačkih i austrijskih osvajanja sa zapada, talijanskih s juga, mađarskih sa sjevera i srpskih (nakon turskih) s istoka. No ulaskom u NATO i EU te prijetnje svode se na prelamanje ekonomskih interesa. Pa bi geostrateški položaj trebao biti jak hrvatski adut.

Prometno čvorište i morska orijentacija pravi su razvojni okidači. No Hrvatska ih ne koristi. Kao da smo se strašno zadužili za gradnju autocesta samo za putnički promet i dovođenje turista na Jadran. Naime, dok je cestovni prijevoz putnika u proteklih deset godina povećan za gotovo 30 posto, cestovni robni prijevoz stagnira ili samo lagano raste. Ukupni robni promet danas je čak manji nego prije deset godina (za tri posto!).

Naime, željezničkim prugama, cestama, cjevovodima, morskim i riječnim lukama te zrakoplovima u prva tri kvartala ove godine prevezeno je 91,7 milijuna tona razne robe, što je 2,8 milijuna tona manje nego u istom razdoblju 2010. Ti podaci još su dramatičniji ako ih promatramo u kontekstu BDP-a koji je u tih deset godina narastao 19 posto. Hrvatska slovi kao pomorska zemlja, a Rijeka je uvjerljivo najbliži, najbrži i najjeftiniji ulaz za robu s Dalekog istoka u srednju Europu. No kroz morske luke u prva tri kvartala ove godine prošlo je dramatičnih 15 posto robe manje nego 2010. Ove godine promet je 3,5 posto manji nego lani, a samo u trećem kvartalu zabilježen je pad od 8,6 posto.

image
Robni promet u Hrvatskoj graf
foto

Godinama smo razmišljali i licitirali komu ćemo dati da smisleno i agresivno razvija riječku luku, a komu povjeriti gradnju nizinske pruge, tako da se to već pretvara u noćnu moru. Od svega tek se sad na dijelu od Dugoga Sela prema mađarskoj granici gradi drugi kolosijek.

Za to vrijeme istočno i zapadno ubrzano se osposobljavaju dva konkurentska pravca: Slovenija će graditi drugi kolosijek pruge od Kopra do Divače, a kineski kapital i radna snaga razvijaju pravac od Pireja preko Beograda prema Budimpešti. Zato je Hrvatska u opasnosti da njezin geostrateški položaj u budućnosti bude – u susjedstvu dvaju ključnih prometnih pravaca u regiji.