16. siječanj 2021.

UGROŽENA VRSTA: Korona najžešće udara male privatne poduzetnike

Tko je preživio koronakrizu? Svojevrsni, premda djelomični odgovor na ovo pitanje nalazi se u Fininoj upravo objavljenoj listi najstabilnijih poduzetnika u Hrvatskoj. Riječ je o tvrtkama koje su svrstane u A razred kreditnog rejtinga, i nisu zatražile COVID-19 potporu u sklopu državnih mjera. Od 1251 'A tvrtke', potporu je zatražilo njih 166, pa je na listi ostalo 1085 poslovnih 'odlikaša', što je manje od jedan posto tvrtki.

Ta lista pokazala je svu dramatičnost hrvatske poslovne scene. I prije pandemije u Hrvatskoj je tek svaka stota tvrtka poslovala sa zanemarivom, najnižom ili vrlo niskom vjerojatnošću zastoja u plaćanju. Svi ostali, dakle, više ili manje strahovali su od iznosa uplatnica koje dolaze u poštanski sandučić.

Stanje je još teže kad se pogleda struktura 'odlikaša'. Čak 460 od 1085 tih tvrtki dolazi iz elitnoga kruga 1000 najvećih (prema prihodima u 2019.). Pandemija nije ozbiljnije ugrozila svaku drugu veliku tvrtku, a jednako dobro drži se i 47 posto srednjih tvrtki. No među najboljim malim i mikrotvrtkama oba kriterija – rejting A uz poslovanje u prva tri kvartala bez državnih potpora – ispunjava samo 187 od ukupno 122.403, što je praktički zanemarivih 1,4 promila.

I tu leži prava drama. U toj najbrojnijoj kategoriji poduzetnika čak je 99 posto tvrtki, koje ostvaruju 40 posto prihoda u gospodarstvu i poslodavci su za više od 536 tisuća odnosno 55 posto zaposlenih. Tu nema tvrtki iz javnog sektora, kojima bi mogao pomoći vlasnik – središnja ili lokalna država. Nema ni onih koje imaju zaleđe u nekoj multinacionalki. Mali privatni poduzetnici najugroženija su vrsta u biznisu ugroženom pandemijom. I tu je korijen nesporazuma koji tinja godinama, a posljednjih je mjeseci kulminirao.

Činjenica je da je država izdvojila velika sredstva za potpore, pa se članovi Vlade slavodobitno razbacuju milijardama, kao da su ih dali iz vlastita džepa (makar je poduzetnicima zapravo samo vraćen dio poreza i drugih davanja, odnosno država se dodatno zadužila i dobila apanažu iz Bruxellesa). A velikoj ugroženoj vrsti malih poduzetnika nikad dosta. I uza sve potpore, olakšice i odgode mnogi od njih nemaju posla ili su u lockdownu. I zato su dodatno ogorčeni na cijeli glomazni državni aparat koji kroz cijelu dramu prolazi financijski praktički neokrznut, za razliku od tvrtki kojima je zabranjen rad do kraja siječnja. Sretnijima među njima kreditni rejting još će se dodatno pogoršati. Ostali će u bankrot.