16. svibanj 2021.

Višnja Starešina: Mali kontrolni partneri bit će pravi pobjednici lokalnih izbora

Uskoro ćemo znati koga je u moru kandidata koji se natječu za županske, gradonačelničke i načelničke pozicije poslužila – bolja percepcija. Komu su pripali oni najprivlačniji gradonačelnički uredi u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku? A komu one najudobnije – županove fotelje?

Prava bitka za raspodjelu utjecaja, moći i novca u lokalnoj samoupravi vodi se, međutim, u pozadini ovih personaliziranih izbora za župane, gradonačelnike i načelnike. A najzanimljivija postaje nakon izbora, kada se zbroje vijećnički mandati i kada počnu dogovori kako ih najbolje utržiti, kako s malo mandata osvojiti što više udjela u vlasti i u raspodjeli novca i pozicija koje se vrte oko vlasti. Nevidljivi pobjednici izbora su oni koji sa samo jednim ili dva vijećnička mandata kontroliraju većinu u gradskim vijećima ili županijskim skupštinama i tako uspijevaju držati u šaci opstojnost vlasti.

Jezičac na vagi kao izborni motiv

Postati taj jezičac na vagi u formiranju i održavanju vlasti zapravo je najveći izborni motiv malih stranaka i lista, čiji je broj sa svakim izborima sve veći. To je glavni razlog zašto je u utrku za gradonačelnika Zagreba krenulo 10 kandidata, za gradonačelnika Osijeka osam, a za gradonačelnika Rijeke i Splita rekordnih 11 kandidata, sa svojim strankama ili listama. To je ujedno prepreka okrupnjavanju predizbornih koalicija između svjetonazorski i politički srodnih stranaka ili lista, čime bi spriječile rasipanje glasova. Ali nije želja osvojiti 25 posto i ostati u oporbi, već je želja s osam ili 10 posto postati nezamjenjiv dio vlasti.

Što vlast na lokalnoj razini čini toliko privlačnom? Ondje se zapošljava u gradskim/županijskim tvrtkama i ustanovama i sukladno tome kontroliraju pozicije, mnogo pozicija, od ravnatelja/direktora do vratara. Ondje se grade, nadograđuju, održavaju različiti infrastrukturni projekti, sad i uz izdašno financiranje EU fondova. A gdje vlast gradi, tu vlast može i 'brk omastiti'. Ondje investiraju privatnici i privatni poduzetnici. A gdje je investicija, tu vlast nađe načina da se 'ugradi'. Uostalom, lokalna vlast uređuje poslovnu mikroklimu na svome području. A poduzetnici najbolje znaju koliko ih to stoji, što u novcu, što u živcima. Ili alternativno – koliko im gubitaka nanosi. Uskok na lokalnu razinu rijetko zalazi. Daleko je to od Zagreba. Tko zna koliko bi još poduzetne Josipa i Gabi neprimjetno operirale lokalno da ih ambicija nije povukla na nacionalnu razinu? Ako Uskok slučajno i svrati, doći će do gradonačelnika ili župana, do ravnatelja... Neće Uskok tražiti nekoga tko kontrolira procese u gradskom vijeću, a još manje nekoga tko ondje kontrolira dva-tri mandata. A što bi i našao? Oni ništa ne potpisuju.

Više kandidata – jeftinije do vlasti

No te čari i pogodnosti sudjelovanja u lokalnoj vlasti uz posvemašnju 'uključivost' već su odavno otkrivene. Prve su ih, dakako, otkrile etablirane političke stranke (HDZ, SDP, HNS, IDS, HSS…). Uostalom, na tom je principu u posljednjih dvadesetak godina funkcionirala lokalna vlast u najvećim gradovima. U Zagrebu je personifikacija (i proizvod) te posvemašnje transstranačke 'uključivosti' bio gradonačelnik Milan Bandić. U Splitu je za potrebe 'uključivosti' HDZ stvarao nove stranke i liste: Lista Velog mista, Kerumova građanska stranka, kao podružnica SDP-a nastalo je Pametno... Osijek je već dva desetljeća grad primjer javnog i tajnog lokalnoga koaliranja sviju sa svima. I dok su politički oštro suprotstavljeni na nacionalnoj razini, na lokalnoj je normalno da HDZ pomogne SDP-u i partnerima složiti vlast s gradonačelnikom koji je promijenio sve stranke – na opće zadovoljstvo.

Poplava kandidata i lista na ovim izborima samo je nastavak te prakse. Tako velike stranke mogu još 'jeftinije' formirati gradsku (županijsku) vlast. Naime, što više kandidata, to je niža cijena partnerstva. Mali partneri dobivaju veliku priliku utržiti svoj dio vlasti. A 'struktura' ostaje netaknuta.

Novost je ovih lokalnih izbora što su se izravno (a ne samo kao donatori) sa svojim listama uključili i vrlo uspješni poslovni ljudi poput Berislava Mlinarevića (kandidat za gradonačelnika Osijeka) ili Tomislava Mamića (nositelj Nezavisne liste za gradsko vijeće Splita). No to, nažalost, nije znak da politika postaje sve otvorenija utakmica za javno dobro. Već se prije može iščitati kao znak da je poduzetnicima dosta stiska vladajućih lokalnih klijentelističkih hobotnica. Pa su odlučili i sami izići u politički ring. Ne bi li postali – mali kontrolni partner.