07. lipanj 2020.

Višnja Starešina: Trumpov drugi mandat zarobljen u rasnim sukobima

Prosvjedi u SAD-u   

Ako odlučnom uspostavom ‘reda i zakona‘, kao što je obećao, uspije zaustaviti kaos i vratiti sigurnost u gradove, birači koji preferiraju poduzetništvo pred socijalom i sigurnost pred prosvjedima izborno bi klatno opet mogli okrenuti na njegovu stranu. A može se i potpuno izgubiti u kaosu

Videosnimka nasilne smrti američkog crnca Georgea Floyda u Minneapolisu bila je okidač koji je u samo nekoliko dana uveo Ameriku u val antirasnih prosvjeda i spiralu nasilja, doveo je do ruba kaosa. Snimka je uistinu brutalna. Pokazuje kako bijeli američki policajac Derek Chauvin u društvu trojice kolega osam minuta koljenom pritišće vrat uhićenoga crnog Amerikanca Georgea Floyda sve dok ovaj nije izdahnuo.

Video je pao na vrlo zapaljivo tlo. Naime, posljednjih se godina zaoštrava unutarnji američki sukob po linijama rasne pripadnosti i Američkoga građanskog rata iz 19. stoljeća. Iz lijevih globalističkih krugova, koji imaju snažna uporišta na sveučilištima, u udrugama civilnog društva, u vrlo utjecajnoj industriji zabave, dolaze sasvim ozbiljni zahtjevi za reviziju i revalorizaciju cijele američke povijesti.

Podijeljena Amerika

Taj se sukob politički artikulira kao sve veći jaz između republikanaca i demokrata. Republikanci, s predsjednikom Trumpom na svome desnom krilu, vide Ameriku prije svega kao zemlju poduzetništva i slobodnih ljudi uz obnovu tradicionalnih svjetonazorskih vrijednosti. Demokrati, čije lijevo krilo (Ocasio-Cortez, Sanders, Pelosi, Omar) više nema mnogo zajedničkog s Kennedyjevim ili Clintonovim demokratima, već djeluju kao da su izišli iz majstorske radionice Leonida Brežnjeva, Fidela Castra ili Jasera Arafata, vide u republikancima, osobito u Trumpu, samo bijele suprematiste, a Ameriku kao globalističku, nadnacionalnu naddržavu sa snažnom socijalom. Podijeljenost je dodatno potencirana izbornom godinom.

Uz to je SAD snažno pogođen koronavirusom, s više od 100.000 mrtvih. Gotovo nepostojanje sustava javnog zdravstva rezultiralo je visokom smrtnošću, većina su žrtava crni Amerikanci, a velik je dio uzroka toga u uvjetima u kojima žive. I politika prema epidemiji u službi je jesenskih predsjedničkih izbora. Dok predsjednik Trump inzistira na ekonomskom otvaranju epidemiji unatoč, argumentirajući da će gospodarski pad donijeti još teže posljedice, uključujući i one zdravstvene, demokrati uime zaštite zdravlja traže produljenje zatvaranja gospodarskih aktivnosti. Te se političke razlike vide od države do države, od grada do grada, od guvernera do guvernera, od gradonačelnika do gradonačelnika. U takvim je okolnostima iskra u obliku rasno motiviranog ubojstva Georgea Floyda zapalila požare diljem SAD-a.

Epidemija korone i nereda

Još u veljači ove godine izgledalo je da će Donald Trump ležerno ušetati u drugi mandat: uspio je ponovno industrijalizirati Ameriku, podignulo se malo i srednje poduzetništvo, nezaposlenost je pala na povijesni minimum, uključujući i onu u afroameričkoj i latinoameričkoj populaciji. A onda se dogodila koronaepidemija, u kojoj je u prvi plan došla zapuštenost javnoga zdravstva, a zatimi rasni incident koji je za sobom povukao svekoliki kaos.

Vjerujem da Trump ima pravo kad iza izazivanja kaosa vidi (i) djelovanje radikalne ljevice i Antife. Ali njegov nedostatak empatije, njegova komunikacija preslikana iz svijeta američkoga korporativnog biznisa pokazala se sasvim neprimjerenom za unutarnje društvene krize: od čudnih pošalica na račun koronaepidemije do nadvikivanja s prosvjednicima i najave proglašavanja Antife terorističkom organizacijom u jeku kaosa.

No ako odlučnom uspostavom 'reda i zakona', kao što je obećao, uspije zaustaviti kaos i vratiti sigurnost u američke gradove, birači koji preferiraju poduzetništvo pred socijalom i sigurnost pred prosvjedima izborno bi klatno opet mogli okrenuti na njegovu stranu. A može se i potpuno izgubiti u kaosu. Jednako je nezahvalno prognozirati kako će izgledati Amerika nakon epidemije korone i epidemije nereda. Sigurno je da će biti drukčija.