Korona i biznis
03. srpanj 2020.

Višnja Starešina: U izbornoj ‘jao nama‘ situaciji bar bi party na Titanicu mogao biti raznovrsniji

Izbori 2020   

Vjerujem da ćemo zahvaljujući ‘trećim putovima‘ imati kompetentniji Sabor. Andrej Plenković neće moći razgovarati s Ninom Raspudićem onako svisoka kao što je to činio s Mirom Buljem. Rada Borić autentičnija je i suvremenija ljevičarka od Kreše Beljaka, a može pozvati upomoć i Jane Fondu

Najprije nekoliko izvjesnosti o ovim izborima u doba korone. Izvjesno je da će rezultat biti veoma neizvjestan sve dok se ne prebroje glasovi i da će i nakon toga biti neizvjesno tko će moći sastaviti vladu: Plenković sa Škorinim Domovinskim pokretom ili njegovim dijelovima (kao opcija koja vodi na 'kladionicama'), Bernardićeva Restart koalicija s platformom Možemo! Ili će možda na kraju ipak zajedno u veliku koaliciju kako bi nas 'spasili' od ekonomske provalije koja nas čeka najesen, a osobito sljedeće zime ako se ne pronađe cjepivo protiv koronavirusa?

Izvjesno je u toj neizvjesnosti pred ekonomskom provalijom da ćemo u bilo kojoj opciji i varijanti sastavljanja vlade za upravljačem države dobiti ljude koji uglavnom nisu zaradili nijednu plaću izvan državnog ili paradržavnog sektora. Paradoksalno je što od svih stranačkih vođa jedino Miroslav Škoro dolazi iz nekog biznisa – i to iz vrlo specifičnoga, industrije pjesme i zabave.
Zanimljivo je da uoči tako ozbiljne i neizbježne ekonomske krize ekonomija i preživljavanje gotovo uopće nisu bili predmet izborne kampanje, već su u središtu rasprava i sučeljavanja bili – pobačaj, stožer za koronu i osobna pripetavanja. Iako su obje velike stranke, i HDZ i SDP, u silaznoj putanji, personalno toliko devastirane da vam je često neugodno pogledati koga sve projektanti naše političke arene promiču kao hrvatsku političku elitu, posljedica čega je sve manja potpora birača, još vrlo temeljito kontroliraju medijski prostor.

'Dvojica veličanstvenih'

I HDZ-u i SDP-u odgovarala je nevidljiva i banalna kampanja jer im je glavni cilj samo zadržati svoje tradicionalne birače, odvratiti ih od glasovanja za desne ili lijeve 'treće putove' – Domovinski pokret, Most, Možemo. Zato je HDZ uza svesrdnu medijsku pomoć nastojao nametnuti tezu da su ovi izbori zapravo izbori između Plenkovića i Bernardića kao predsjednika Vlade, a SDP nije imao ništa protiv takvog svođenja parlamentarnih izbora na dvoboj 'dvojice veličanstvenih' koji se obraćaju svaki svojim potencijalnim biračima. Pa im Andrej Plenković poručuje da je on još od rođenja velik i pametan, tako superioran Beri. A Davor Bernardić im pak želi pokazati da možda nije baš toliko velik i pametan od rođenja, ali je zato nekorumpirani borac.

Kad se prebroje glasovi, vidjet ćemo koliko su HDZ i SDP uspjeli u pokušaju svođenja kampanje na dva izbora. Međutim, i predizborne ankete, a i obična zapažanja, govore nam da bi na ovim izborima upravo 'treći putovi' (i slijeva i zdesna) mogli ostvariti dobre rezultate i dobiti znatan broj glasova, da tradicionalne stranke svojim zaostajanjem za duhom vremena i veoma skromnim ljudskim potencijalima i profesionalnim kapacitetima više odbijaju nego što privlače.

HDZ i SDP protiv svojih konkurenata

Takav trend se može naslutiti i iz njihova ponašanja prema svjetonazorski im bliskim konkurentima. HDZ svoje suparnike nastoji diskreditirati na svjetonazorskoj i nacionalnoj vjerodostojnosti. I ne bi uopće začudilo da ovih dana na specijalnim portalima osvane Škorina školska zadaća o rođendanu druga Tita iz drugog razreda osnovne. SDP pak svoju konkurenciju slijeva, prije svega platformu Možemo!, nastoji učiniti nevidljivom pa njezini performansi dobivaju znatno manje pozornosti sad kad je u političkoj izbornoj kampanji nego kad ih je prosvjedno izvodila (uglavnom protiv Bandića i HDZ-a) kao predstavnica nevladinih udruga, a za SDP-ov račun.

Postoji razlog: Tomislav Tomašević djeluje kompetentnije i uvjerljivije lijevo od Davora Bernardića.
I naposljetku jedna pozitivna izvjesnost na ovim neizvjesnim izborima. Vjerujem da ćemo upravo zahvaljujući 'trećim putovima' imati kompetentniji Sabor i kvalitetnije rasprave uz daljnje razobličavanje hrvatske političke bare. Andrej Plenković neće moći razgovarati s Ninom Raspudićem onako svisoka kao što je to činio s Mirom Buljem. Rada Borić​ autentičnija je i suvremenija ljevičarka od Kreše Beljaka, a može pozvati upomoć i Jane Fondu. Katarina Peović zagovara vrlo otvoreno boljševizam pa bi izravno oduzela štednju onima koji imaju više od sto tisuća eura (zasad), a ne osjeća se obveznom izmišljati državne mjere za spas gospodarstva – s istim učinkom. Pa ako se već nalazimo u 'jao nama' situaciji, na Titanicu koji nezaustavljivo ide prema santi, ako su na zapovjednome mostu časnici koji prije toga ni čamcem nisu upravljali – neka barem party bude raznovrstan i na razini.