U nastavku Liderove 10. konferencije o izvozu glavni ekonomist u HUP-u Hrvoje Stojić održao je predavanje na temu ‘Izvoz u uvjetima inflacije i recesije.
Prema osnovnom scenariju očekuje se kraća energetska kriza, ali i stagnacija u euro području te skroman oporavak u slijedećoj godini. Uz snažno monetarno stezanje kompanije mogu očekivati normalizaciju lanaca nabave, solidnu fiskalnu podršku, ali i nastavak trenda manjka radne snage.
Ovogodišnji rast hrvatskog BDP-a bi trebao iznositi tri posto, a slijedeće dva posto (lani je iznosio 6,2 posto), dok se očekuje da inflacija uspori na sedam posto (lani 10,8 posto), iako je ta procjena u zadnje vrijeme zapravo povećana. Slijedeće godine pak inflacija bi trebala iznositi šest posto, a nakon toga slijedi normalizacija s procjenom od dva posto.
Kada govorimo o uvjetima financiranja, u HUP-u očekuju da će ECB još jednom ili dva puta podići kamatnu stopu. Prema BASE modelu ECB-a, povećanje kamatne stope za 1 postotni bod smanjuje inflaciju samo za oko 0,1 do 0,2 postotna boda. ECB također procjenjuje da će se najveći negativni međugodišnji učinak povećanja kamata na BDP ostvariti nakon 9 kvartala.
Inače kamatni maksimalac je pouzdan vjesnik recesije, a što pokazuje povijest Njemačke. Uvijek kad su kamate bile maksimalne, njemačka industrija je otišla u recesiju. Ona je praktično već u recesiji, no tamošnje gospodarstvo drži snažna potrošnja i angažirana radna snaga. Ipak, očekuje se recesija u Njemačkoj, a što bi moglo utjecati i na hrvatsko gospodarstvo.
No dobra je vijest da hrvatski izvoz raste, i to snažno od 2014., a zadnje tri godine on je dostigao razinu ukupnog izvoza prethodnih šest godina. Zato se očekuje, unatoč svemu, brži rast BDP-a u srednjem roku. Ipak, Stojić je upozorio na nešto na što za sada ne obraćamo previše pažnju, a riječ je o dizajnu novih EU fiskalnih pravila u slijedećoj godini koja bi trebala biti nešto stroža. Njih ponajprije ‘gura‘ Njemačka, a Hrvatskoj i drugim zemljama sugerira se obuzdavanje javne potrošnje, što je prikrivena opasnost za gospodarstvo.
No kako je Hrvatska ostvarila snažan pad javnog duga, to pak otvara prostor za fiskalno rasterećenje.