25. studeni 2021.

48 sati: Projektna ulaganja iz NPOO-a doprinijet će rastu gospodarstva za 1,4 posto u iduće dvije godine

13. susret gradonačelnika i poduzetnika 48 SATI, Okrugli stol: Financiranje projekata lokalne zajednice. Zvonimir Savić

    foto Ratko Mavar

Kakve mogućnosti, u kojim iznosima, u kojim rokovima i pod kojim uvjetima jedinicama lokalne samouprave donosi Nacionalni plan oporavka i otpornosti, za koji je Europska komisija Hrvatskoj ljetos odobrila 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, vruća je aktualna tema koja je izazvala veliko zanimanje okupljenih na ovogodišnjoj konferenciji '48 sati'. Tradicionalni godišnji susret gradonačelnika i poduzetnika trinaesti je po redu, održava se u organizaciji Udruge gradova i poslovnog tjednika Lider, a domaćin je ove godine Pula.

Prije okruglog stola o mogućnostima financiranja projekata lokalne zajednice, Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji Hrvatskoj do 2026. godine može i realno donijeti odobrenih 6,3 milijarde eura, dokument na više od tisuću stranica oko kojega su hrvatski pregovarači mjesecima pregovarali sa Europskom komisijom, predstavio je Zvonimir Savić. Direktor sektora za financijske institucije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK) bio je glavni pregovarač odnosno koordinator u procesu odobravanja tih europskih sredstava.

Naglasio je kako su u pripremi tog plana njegovali strateški pristup, povezali Nacionalni plan oporavaka i otpornosti sa strateškim okvirom države, te objasnio da to znači kako će moći biti financirani samo oni projekti koji imaju uporište u strateškim dokumentima, uz ostalo i u  Nacionalnom programu reformi i Nacionalnoj razvojnoj strategiji. Govoreći o primjerima investicija za koje su namijenjena sredstva iz tog novog europskog mehanizma, Savić je uz ostalo naveo postojanje sredstava za ulaganje u predškolske ustanove, u osnovne i srednje škole, za smanjenje odlaganja otpada, energetsku obnovu zgrada i razvoj vodoopskrbe. Rekao je uvodno i da bi projektna ulaganja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti trebala doprinijeti dodatnom rastu hrvatskog gospodarstva, za 1,4 posto u 2022. i 2023. godini.

Na potencijalne probleme u provedbi, ukazao je na okruglom stolu Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara. Rekao je kako najveće probleme očekuje sa birokracijom, s ministarstvima koje će usporiti raspisivanje natječaja i to pod utjecajem lobiranja onih koji nemaju spremne projekte. Naglasio je Hrebak kako njegov Bjelovar u ovom trenutku ima spremih projekata sa građevinskom dozvolom, a da bi se kalkuliranjem i odgađanjem od strane državne administracije moglo dogoditi slična situacija kao sa projektima aglomeracija, a to je eksplozija projekata u kratko vrijeme i pritisak na građevinski sektor. Ustvrdio je Hrebak i kako je ovo povijesna prilika da gradovi podignu kvalitetu vrtića, škola i komunalne infrastrukture, koju zbog očekivanog usporavanja natječaja i procedura ne bi smjeli propustiti.

Referirajući se na ukazane moguće probleme, Zvonimir Savić je sugerirao jedinicama lokalne samouprave da krenu sa pripremom investicija te ustvrdio kako otezanja sa raspisivanjem natječaja ne bi trebalo biti, da za to nema nikakvog razloga i da će se reagirati ako se detektira neko usko grlo koje je prepreka provedbi. Obećao je da će svima biti na raspolaganju i otvoren za sugestije te da se prvi javni pozivi i to oni za predškolske ustanove očekuju do kraja tekuće godine, nakon toga i oni za osnovne i srednje škole, a da bi Hrvatska već dogodine na proljeće mogla imati četvrtinu od punog odobrenog iznosa za provedu projekata.

Na okruglom stolu kojeg je moderirao izvršni urednik Lidera Goran Litvan sudjelovao je i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, jučer ponovno izabrani predsjednik Udruge gradova, i naglasio da Nacionalni plan oporavka i otpornosti, predviđa i reformu jedinica lokalne samouprave odnosno njihovo funkcionalno spajanje te ustvrdio kako ima komunalnih poslova koje bi gradovi i njima susjedne općine sigurno mogli objediniti. Da nema nikakvog nametanja da se određene jedinice lokalne samouprave funkcionalno ili stvarno spoje, nadovezao se Savić, ali i da što veća funkcionalna integracija znači i veće poticaje, apostrofiraju reformski zahvat koji ide ka objedinjenoj javnoj nabavi svih bolnica.