11. lipanj 2021.

Banke očekuju povećanje kreditiranja, mirovinci osnivaju fond za ulaganje težak milijardu kuna

9. SUSRET GUVERNERA I BANKARA REGIJE, Odgovor financijskog sektora na koronakrizu, Goran Varat, Dubravko Ante Mlikotić, Marko Badurina, Christoph Schoefboeck, Ante Žigman, Milan Deskar Škrbić

    foto Dražen Lapić

Drugi dio Liderovog godišnjeg Susreta guvernera i bankara regije u Rovinju tradicionalno je rezerviran za bankare i financijski sektor, kao i za uvodno predavanje analitičara Velimira Šonje. Ovaj put je naglasak bio na inflaciji, mogućem stezanju monetarne politike kao odgovora na inflaciju te kamatne stope koje su ključan faktor kreditnog ciklusa. S obzirom na to da je SAD već na pragu otvaranja rasprave o mogućem zatezanju monetarne politike, odnosno reduciranju pandemijskih mjera, jasno je da bi do promjene u monetarnim uvjetima moglo doći, no postoji određen vremenski razmak između europske monetarne politike i američke, ali i specifičnosti jer Europa sporije od SAD-a hvata pretpandemijske razine gospodarskog rasta. Šonje smatra kako pravog kreditnog ciklusa u Hrvatskoj nije bilo gotovo deset godina i da je netom prije pandemije kretao uzlazni trend. Kamatne stope su u tom smislu ključan pokretač potražnje za kreditima, ali i uvođenje eura, povećana dostupnost europskih sredstava i očekivane reforme što bi sve trebalo utjecati na održavanje kreditnog ciklusa u Hrvatskoj u narednom periodu.

Na drugom panelu o inflaciji, kamatnim stopama i kreditima u post-covid razdoblju, Predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Marko Badurina najavio je kako njegova banka bilježi rast kreditnog portfelja u ovoj godini i namjerava nastaviti u tom smjeru kako bi potaknula gospodarstvo, a slično razmišljaju i u Addiko banci koja više nema restriktivnu kreditnu politiku i očekuje sve ekspanzivnije kreditiranje.

Kako je rekao član Uprave Dubravko Ante Mlikotić, početak pandemije bio je veliki šok zbog kojeg je obustavljeno kreditiranje, no situacija je sada daleko bolja i banka se vraća normalnom poslovanju. Da do zaustavljanja trenda pada kamata neće doći još 12 do 18 mjeseci uvjeren je Christoph Schoefboeck predsjednik Uprave Erste banka, a kao dodatni razlog za optimizam naveo je i kako udio nenaplativih kredita iznosi manje nego prije pandemije, što sugerira solidnu otpornost hrvatskog gospodarstva.

Upitan što misli o prijedlogu HUP-a o ulasku banaka u vlasništvo kompanija u nekim slučajevima, Goran Varat, predsjednik Uprave podravske banke rekao je kako banke mogu ući u vlasništvo kao stabilizacijski faktor, ali ne i u upravljačkoj ulozi. One moraju prvenstveno biti financijski posrednici, a ne ulaziti u područje investicijskih fondova, poručio je.

Što se inflacije tiče, U HANFA-i o njoj raspravljaju već pola godine i rast cijena ih ne iznenađuje, izjavio je predsjednik Upravnog vijeća hrvatskog financijskog regulatora Ante Žigman. Njeno trajanje ovisit će o nizu faktora, ali je važnije od toga kolika će biti, pitanje hoće li pobuditi inflacijska očekivanja, što se može pretvoriti u inflacijsku spiralu. Mirovinski i investicijski fondovi već se neko vrijeme okreću od državnih obveznica prema dionicama, ali i sve više prema ulaganju u inozemstvu, napomenuo je komentirajući trendove na hrvatskom tržištu kapitala i najavio kako će mirovinski fondovi osnovati alternativni fond težak milijardu kuna namijenjen ulaganjima u kompanije.

Badurina je naveo kako će prema konzervativnim procjenama Next Generation EU fond namijenjen oporavku od pandemije i izgradnji otpornosti BDP-u dodati jedan postotak kroz pet godina izrazivši uvjerenje kako su uzroci slabog povlačenja europskih sredstava u međuvremenu otklonjeni. Banke će, nastavio je, podupirati komercijalno isplative europske projekte, za što HPB već ima specijaliziran odjel.