25. rujan 2019.

Bucsa: Ne morate popravljati ono što nije slomljeno. Chinn: Olakšajte poduzetnicima poslovanje

DAN VELIKIH PLANOVA, Dan Busca    foto Dražen Lapić

Na kraju prvog dijela Liderove konferencije Dan velikih planova, dva međunarodna ugledna ekonomska stručnjaka iz Velike Britanije održala su poučna predavanja o najnovijim globalnim gospodarskim trendovima te iznijela dva potpuno različita stajališta o tome što bi Hrvatska trebala napraviti u vrijeme usporavanja globalne ekonomije.

Dan Bucsa, UniCreditov glavni ekonomist za Srednju i istočnu Europu smatra da su za Hrvatsku vrlo važni trendovi na tržištu rada, s obzirom na to da je u CEE zemljama deficit radne snage na svom vrhuncu pa je za očekivati da će i u idućoj godini rasti plaće radnika.

- Hrvatskoj Vladi savjetujemo da ne radi ništa. Pogotovo u okolnostima u kojima gospodarstvo usporava. Ne morate popravljati ono što nije slomljeno. Osobna potrošnja vam je zdrava. Ako već Vlada želi pomoći, onda treba pomoći vama poduzetnicima, a ne potrošačima, odnosno glasačima – poručio je Bucsa.

Jedna od zvijezda DVP-a ove godine je David Chinn, viši partner u poznatoj  globalnoj konzultantskoj kući McKinsey&Company iz Londona, koji je ponudio odgovore na pitanja kako hrvatski javni i privatni sektor mogu razviti otpornost na krizu te je naglasio da se mehanizmi otpornosti moraju uvrstiti u poslovne planove 2020. Njegovi podaci i prognoze za Hrvatsku su pesimističnije.

- Nacionalne vlade mogu posegnuti za raznim polugama za jačanje otpornosti i pripremiti se na sljedeću krizu: kroz kratkoročne fiskalne, monetarne i regulativne stimulacije, istovremeno povećavajući fiskalnu stabilnost i otpornost tržišta rada. Kao i mnoge druge europske zemlje, Hrvatska ima ograničene mogućnosti za stimulaciju gospodarstva tradicionalnim anti-recesijskim alatima, s obzirom na ogroman udio javnog duga u udjelu BDP-a. Uz to, vaši uspjesi u velikoj mjeri ovise o tri ključna izvozna tržišta – njemačkom, talijanskom i slovenskom, gdje gospodarstvo usporava. Imali ste najdulji period recesije u Europi i od nje ste se najdulje oporavljali. Sve su to razlozi da razvijete mehanizme otpornosti, a ključni izazov bit će produktivnost Vlade – istaknuo je Chinn rekavši na tečnom hrvatskom s britanskim naglaskom, 'tko rano rani, dvije sreće grabi'.

Prema nekim ključnim pokazateljima uspješnosti koje je iznio, Hrvatska je ispod prosjeka ostalih članica EU: ROA državnih poduzeća je četiri puta manja, udio sive ekonomije je skoro 25 posto (EU prosjek je 18 posto), imamo lošiju poduzetničku klimu od ostalih zemalja i veću državnu potrošnju.

- Imamo nekoliko prijedloga za hrvatski javni sektor: povećajte kvalitetu i efikasnost javnog sektora, olakšajte poduzetnicima poslovanje, optimizirajte porezni sustav – savjetuje Chinn.

Imao je i nekoliko prijedloga za privatni sektor:

- Povećajte investicije u istraživanje i razvoj, digitalizirajte poslovanje, automatizirajte proizvodnju i diverzificirajte izvozna tržišta – istaknuo je Chinn.

“Prema njegovim podacima, privatni sektor u Hrvatskoj troši 0,37 posto BDP-a na R&D, a europski prosjek je 1,16 posto. Rast digitalnog sektora u Hrvatskoj iznosi 0,6 posto, europski je 4,7 posto. Udio multifunkcionalnih industrijskih robota na 10 tisuća zaposlenika (u prerađivačkoj djelatnosti, ne općenito) u Hrvatskoj je 13, a u EU zemljama 150, udio izvoza u zemlje izvan Europske unije je 33 posto, dok je europski prosjek 36 posto.

- Što čekate? – s tim pitanjem završio je izlaganje Chinn.