28. listopad 2021.

Giovanni Atti: Trošak proizvodnje u Kini i dalje je čak 40 posto niži nego u Europi

KONFERENCIJA O NABAVI 2021. Giovanni Atti

    foto Ratko Mavar

Kako osmisliti plan za smanjenje rizika koje je u lancima opskrbe razotkrila pandemija koronavirusa te ih učiniti održivijim i konkurentnijim govorio je član Upravnog odbora Međunarodne federacije za nabavu i upravljanje zalihama (IFPSM) Giovanni Atti u četvrtak na 16. konferenciji o nabavi Vrijeme rizika i prilika u zagrebačkom hotelu Antunović.

Osim makroekonomskih događaja, u pripremi plana otpornosti danas treba uzeti u obzir i geopolitičko okruženje jer se pojavljuje protekcionizam koji može ugroziti kontinuitet opskrbe.

– Svjedoci smo frakcija multilateralnog svijeta, podjele na SAD i Kinu. S takvim nestabilnim okruženjem teško je išta prognozirati i to generira visoke rizike. U sljedećem desetljeću 85 posto globalnog rasta generirat će se izvan Europe. Šok koji su doživjeli lanci opskrbe tijekom pandemije koronavirusa bit će sve učestaliji i jači – rekao je Atti.

Podsjetio je na prošlogodišnju osmodnevnu blokadu u Sueskom kanalu rekavši kako se takva disrupcija koja bi potrajala do dva tjedna, nebitno bila ona u obliku pandemije, kibernetičkog napada, terorizma, klimatskih promjena, može dogoditi svake dvije godine. Koliko su takvi rizici skupi i koliko su zapravo porasli demonstrirao je podatkom da je u 2010. trošak šokova u lancima opskrbe bio 450 milijardi dolara, dok je trošak pandemije koronavirusa sada na 3,6 bilijuna dolara, odnosno 4,2 posto globalnog BDP-a.

Kao moguće strategije za jačanje otpornosti naveo je usvajanje novog operativnog modela, poboljšanje postojećeg, digitalizaciju i automatizaciju, provođenje inicijative za povratkom proizvodnih pogona u matičnu zemlju ili njihova selidba izvan nje te kombinaciju svih tih strateških odluka.

Povratak proizvodnje u zemlju ili u susjedstvo, međutim, ne znači nužno smanjenje uvoza, naglasio je Atti upozorivši na to da primat proizvodnje od Kine polako preuzima Vijetnam jer je trošak rada u toj zemlji peterostruko niži nego u Kini. Inicijativa za povratak proizvodnje se događa u SAD-u i zbog promjena u prosjeku plaća radnika.

– Radnička plaća u SAD-u 1980. godine bila je 30 puta veća nego u Kini,  taj se jaz 2018. smanjio na četiri puta, a 2021. razlika se smanjila na 2,63 puta – pojasnio je član Upravnog odbora IFPSM-a dodajući kako je usprkos tim promjenama trošak proizvodnje u Kini i dalje je čak 40 posto niži nego u Europi.

Produktivnost u zemljama OECD-a 2020. pokazuje kako se Hrvatska pozicionirala prilično nisko u tom segmentu s 35,13 dolara po satu, za razliku od recimo Irske gdje je ona 102,69 dolara po satu.

Obrazložio je i kako tvrtke specijalizacijom, povećanjem produktivnosti i ekonomijom razmjera mogu smanjiti troškove rada do 35 posto.