28. studeni 2019.

Gradonačelnici koji uključuju građane u URBACT programe dobijaju izbore

48 SATI 2019 - URBACT dijalog - budućnost integriranih strategija urbanog razvoja,, Marko Ercegović, Lara Blagus Tenjeri, Maja Čeko, Dora Medved. Marko Zlonoga    foto Dražen Lapić

Na panelu URBACT dijalog – budućnost integriranih strategija urbanog razvoja, u sklopu konferencije '48 sati', govorilo se o iskustvima provedbe integriranih projekata u Belom Manastiru, Šibeniku i Petrinji. Cilj URBACT programa je razmjena znanja i izgradnja kapaciteta europskih gradova (i općina) koji izrađuju ili provode integrirane strategije i akcijske planove održivog urbanog razvoja. Zapravo nastoje iz više kutova (ekonomski, socijalni…) riješiti jedan problem, primjerice putnu infrastrukturu.

Lara Blagus Tenjeri koja je radila na provedbi projekta u Belom Manastiru rekla je da je njegova provedba bila veliko iskustvo s obzirom da se zapravo radilo na nekoliko projekata. Naime, integrirana strategija podrazumijeva pristup s aspekta ekonomije, energetike, kulture, obrazovanja, stanovanja, prostora... U tom smislu potreban je interdisciplinarni pristup – suradnja raznih struka, što traži vrijeme i razumijevanje.

- Najprije smo morali realno sagledati svoje kapacitete i definirati plan. Okupili smo predstavnike institucija, građane i poduzetnike kako bi svi sudjelovali u projektu. Danas kada smo u fazi provedbe, i dalje smo u kontaktu – rekla je Blagus Tenjeri.

Maja Čeko iz Šibenika, na pitanje moderatora Marka Ercegovića iz Udruge gradova RH rekla je da najprije treba napraviti analizu postojećeg stanja, što je bilo jako teško s obzirom na nedostupnost podataka, ili su pak bili zastarjeli. Dodala je da je potrebno imati viziju što treba postići, no najteže je bilo animirati ljude i objasniti im što se želi postići.

- Bilo je i onih koji su prihvatili da se aktiviraju, pa su očekivali više nego što je realno i tu je katkad dolazilo do razilaženja, ali bitno je prići ljudima i objasniti im zašto su nama oni bitni da bi se ostvario naš cilj – rekla je Čeko.

Marko Zlonoga, Urbact stručnjak iz REGEA-e, radio je na projektu u Petrinji rekavši da je kod njih u početku bio veliki broj sudionika koji se vremenom isfiltrirao, pa su ostali oni koji su željeli raditi na projektima.

- Kako bi animirali što više sudionika, organizirali smo akcije da građani vide da se zaista želi nešto raditi. To ne moraju biti velike akcije, ali su nam puno pomogle – rekao je Zlonoga.

Čeko se nadovezala da postoje administrativni problemi jer nema dovoljno kadrova za provedbu projekata. Dora Medved iz HT-a pak govorila je o tome kako je ta tvrtka sudjelovala u integriranim rješenjima i rekla je da su najbolja ona koja rješavaju više od jednog problema. Kao primjer rješavanja više problema navela je eliminiranje gubitaka u vodovodnoj infrastrukturi. Kao dobar primjer integriranih rješenja navela je Dubrovnik.

- Dubrovnik je daleko dogurao. Oni su prije nekoliko godina počeli sa strategijom pametnog razvoja. Sada nastoje riješiti ključni izazov – upravljanje prometom. Dosta je projekata napravljeno s HT-om, primjerice parking s dvije tisuće mjesta. Dubrovčanima je želja da im grad prodiše – rekla je Medved.

Navela je i primjer lokalnih sredina u Srbiji koje su se u suradnji s UNDP-om uhvatili u koštac s depopulacijom. Kako se predviđa ulazak Srbije u EU 2025., očekuju još veću depopulaciju, pa su u tom smislu osmišljene potpore za malo poduzetništvo, potaknuli su angažman dijaspore kroz udruženja čiji je cilj dobrobit njihove domovine, bilo kroz investicije, kulturni ili neki drugi razvoj.

Moderator Ercegović je istaknuo da postoje i podaci da gradonačelnici koji uključuju na taj način građane dobijaju izbore, pa je pozvao čelnike gradova da razmisle o URBACT programu.

Prije okruglog stola predavanje je održala Nikolina Klaić, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, o integriranim teritorijalnim ulaganjima (ITU). Riječ je o fondu za koji je predviđeno u ovom financijskom razdoblju 345 milijuna eura u svrhu urbanog razvoja. Vrijednost dosadašnjih poziva za apliciranje sredstava je 161,3 milijuna eura, ugovoreno je 65,1 milijun eura, a isplaćeno je samo sedam milijuna eura, što nije zadovoljavajuće, kako je rekla i Klaić, ali očekuje više povlačenja novca u slijedećem razdoblju.

Planira se i osnivanje novog fonda – Europska urbana inicijativa kojeg će direktno nadzirati Europska komisija, a ukupno će biti za to izdvojeno 500 milijuna eura. Osim toga, ona je podsjetila da postoji program pomoći za gradove zahvaćene ratom koji je jako uspješan, a koriste ga Benkovac, Knin, Petrinja, Beli Manastir i općina Darda. Pozvala je i druge gradove i općine da se uključe u te projekte.