11. lipanj 2021.

Guverneri smatraju da je najgore iza nas, vraćamo se starim problemima

9. SUSRET GUVERNERA I BANKARA REGIJE, Post - Covid sindrom u gospodarskom i financijskom sustavu, Radoje Žugić, Boštjan Vasle, Anita Angelovska Bezhoska, Boris Vujčić, Senad Softić, Velimir Šonje

    foto Dražen Lapić

U uvodnom predavanju glavni ekonomist Vedran Šošić iz Hrvatske narodne banke dao je pregled efekata pandemije na gospodarstvo ustvrdivši kako su različite zemlje različito pogođene, kao i sektori gospodarstva. Ipak, ekonomija se uglavnom relativno brzo prilagodila promjenama, premda problemi postoje i na strani ponude i na stranu potražnje, ali i na tržištu rada. Nije moguće jasno ocijeniti koliko će problemi uzrokovani pandemijom trajati, pa je stoga ključno pitanje kada bi trebalo početi povlačiti fiskalnu potporu gospodarstvu. Primijetio je kako nije jasno tko je točno štedio tijekom krize, ali da je vjerojatno štednja bila izražena kod onih s visokim prihodima koji niti nakon oporavka neće značajno povećati svoju potrošnju. Rezidencijalne nekretnine zadržale su usprkos očekivanjima razinu cijena, za razliku od komercijalnih i ta dva faktora čine predviđanje oporavka neizvjesnim.

Za razliku od prošlogodišnjeg susreta guvernera u Rovinju na kojem je vladala atmosfera neizvjesnosti i pesimizma, ovaj je označilo sasvim drugačije ozračje. Svi prisutni guverneri izrazili su u pravilu optimizam u pogledu oporavka i de facto zaključili da je polako vrijeme za 'izlazne strategije' u smislu fiskalnih i monetarnih mjera poduzetih tijekom pandemije, odnosno 'vraćanje starim problemima', kako je ustvrdio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Naime, pored optimističnog raspoloženja, guverneri su se složili i da pitanje gospodarskog rasta sve manje ovisi o fiskalnoj i monetarnoj politici, a sve više o strukturnim reformama. Jednako tako, većina zemalja regije, s izuzetkom Crne Gore, u pravilu je izbjegla najgori scenarij tijekom pandemije, premda iskustva očekivano variraju od zemlje do zemlje. Primjerice, udar na Sjevernu Makedoniju bio je žestok, usprkos solidnom stanju ekonomije prije izbijanja pandemije, ali je dobrom suradnjom fiskalne i monetarne politike (potpora gospodarstvu je iznosila sedam posto BDP-a) izbjegnuto najgore i sada se polako razmišlja o prelasku s horizontalnih na ciljane mjere. Ključ je naći ravnotežu između preranog i prekasnog prekida mjera kako bi se s jedne strane izbjeglo izmicanje tepiha oporavku prerano, a s druge održavanje neperspektivnih dijelova gospodarstva na životu predugim trajanjem mjera, objasnila je Anita Angelovska Bezhoska, guvernerka Narodne banke Sjeverne Makedonije.

Posebno je loše prošla Crna Gora koja se snažno oslanja na turizam, a u krizu nije ušla pripremljena zbog slabe konkurentnosti i nedovoljne likvidnosti. S druge strane, financijski sustav je bio u solidnom stanju, što je pomoglo amortizirati udar.

- Centralna banka Crne Gore donijela je devet paketa mjera, među kojima su moratorij svim bankama i klijentima, prenošenje dobiti banaka iz 2019. i 2020. u kapital kako bi se ojačala kapitaliziranost banaka te smanjenje rezerve bankama za dva posto. I ta će središnja banka polako početi povlačiti krizne mjere, rekao je guverner Radoje Žugić.

Njegov kolega Senad Softić iz Centralne banke Bosne i Hercegovine okarakterizirao je probleme kao manje od očekivanja, gospodarstvo je palo 4,5 posto i izrazio očekivanje rasta od 3,4 posto ove godine. Kao i u drugim zemljama, industrija i trgovina su se dobro nosile s krizom i brzo prilagodile, ustvrdio je, ali su uslužni sektor i transport bili snažno pogođeni. I on je naglasio važnost reformi uz zaključak kako je oporavak došao dosta brzo što daje za pravo optimističnim očekivanjima od ove i sljedeće godine.

Najbolje je, čini se, među zastupljenim državama prošla Slovenija, koja je već u prvom kvartalu ove godine zabilježila rast u odnosu na isto razdoblje lani. Iz tih razloga guverner Banke Slovenije Boštjan Vasle iznimno je optimističan i očekuje daljnje ubrzanje oporavka. Istaknuo je pravovremenu i robusnu reakciju fiskalne i monetarne politike što je značajno ublažilo efekte krize, za razliku od prošle.

Jednako je vedrog raspoloženja bio Vujčić koji je najavio dodatno povećanje ionako vrlo optimističnih predviđanja rasta u HNB-u, trenutačno na 5,9 posto. Smatra da se nalazimo u specifičnom 'V' oporavku u kojem su neki sektori poput trgovine, građevinarstva i industrije već postigli pretkrizne razine, dok su transport, ugostiteljstvo i turizam još u problemima i tek se trebaju oporaviti. Ipak, prvi signali su vrlo ohrabrujući, vjeruje, posebice u pogledu turizma koji onda vezuje i druge problematične sektore. Sezona će ove godine ostvariti 69 posto prihoda prošlogodišnje, predvidio je, a optimizam temelji i na dobrim prvim signalima o moratorijima jer je nakon njihovog ukidanja vrlo mali postotak klijenata tražio daljnje mjere.

Nadalje, izgubljen je relativno mali broj radnih mjesta na vrhuncu krize i tržište rada se vraća svom uobičajenom problemu nedostatka adekvatne radne snage. Kao i njegovi kolege, tijek i održivost oporavka sada vidi u reformama, a ne u djelovanju fiskalne ili monetarne poluge. 'Zeleno i digitalno je lijepo, ali to neće riješiti strukturne probleme', primijetio je. Što se tiče inflacije, Vujčić misli kako je veći problem od njene visine pojavljivanje inflacijskih očekivanja, što onda zna biti samoispunjavajuće proročanstvo. Nitko ne može biti siguran oko kretanja inflacije, dodao je, zato što su središnje banke tradicionalno loše u pogađanju njenog smjera, a osim toga puno je veće pitanje kako transmisijski mehanizam monetarne politike utječe na inflaciju. Kako u desetak godina ekspanzivna politika nije postigla značajniju inflaciju, upozorio je guverner, pitanje je onda može li je i spriječiti. Upravo zato je važno proučiti i razumjeti transmisijski mehanizam.