17. rujan 2019.

Postupak ovrhe u Sloveniji obavlja jedan odjel na jednom sudu, u RH na tome rade svi, svi, svi

Maja Lajevec    foto Ratko Mavar

Zahvaljujući uvođenju elektroničkog sustava ovrhe, u Sloveniji se time bavi samo jedan odjel na samo jednom sudu, dok su u postupak ovrhe u Hrvatskoj uključeni svi bilježnici, svi sudovi... doslovno svi, istaknuto je u sklopu Liderove konferencije 'Upravljanje potraživanjima: Kultura (ne)plaćanja i (ne)prilike za hrvatsko gospodarstvo'.

Centralni odelek za verodostojno listino (COVL) suda u Ljubljani okupljenima je predstavila Maja Lajevec, pravna savjetnica za ovrhu i stečaj. Broj zahtjeva za ovrhu u Sloveniji od 2009. do 2015. je svake godine premašivao 200.000, dok je lani iznosio 137.000. Ono što je još važnije, naglasila je Lajevec, jest da je preko 99 posto prijedloga bilo podneseno elektroničkim putem. Također, u Sloveniji vjerovnik putem elektroničkog registra može pratiti tijek postupka, što je bitno rasteretilo sudove.

Najčešći oblik ovrhe kod naših susjeda je ovrha na plaći, odnosno 76 posto minimalne plaće. COVL u cijelosti slijedi prijedlog vjerovnika te se bavi samo pitanjem pravomoćnosti.

Mogućnosti za napredak ipak ima pa Maja Lajevec smatra kako se utvrđivanjem stvarnog iznosa troškova ne bi trebao baviti sud, već bi trebalo uvesti sustav poput onoga u bankama. Uz to, postupak prodaje nekretnina dužnika obavlja se putem javnih dražbi, što dovodi do prodaje tih nekretnina po nižim cijenama zbog brojnih špekulacija.

Usporedbu slovenskog i hrvatskog ovršnog zakona napravila je Matea Radišić Hasan, zamjenica voditelja Sektora pravne naplate za neosigurana potraživanja tvrtke EOS Matrix.

image
Matea Radišić Hasan
foto Ratko Mavar

Iako u Hrvatskoj ne postoji elektronički sustav ovrhe, prijava traje jednako, oko pet minuta. Izdavanje rješenja u Sloveniji traje 48 sati, dok je kod nas zakonom propisani rok 30 dana (u praksi najčešće tri dana). Novi ovršni zakon taj će rok dodatno produžiti, i to na 90 do 120 dana.

U Sloveniji parnice prosječno budu okončane za sedam do 10 mjeseci, u Hrvatskoj preko godinu dana, a prodaja nekretnina, smatra Matea Radišić Hasan, funkcionira jednako loše.

- U Hrvatskoj su rokovi puno duži i postupak znatno duže traje, potrebno je više rada i službenika uključenih u cijeli proces. U Sloveniji sve obavljaju tri suca, zaključila je Radišić Hasan.