08. srpanj 2021.

Proizvodnja vodika će u početku biti neisplativa i trebat će pomoć EU fondova

10. ENERGETSKA BUDUĆNOST HRVATSKE, sve boje vodika, Ivica Jakić, Ivan Andročec, Frano Barbir, Vjekoslav Jukić, Igor Grozdanić

    foto Dražen Lapić

Razvoj zelenog vodika iz obnovljivih izvora energije ono je što nas čeka, dok su sivi i plavi kojima se danas koriste neke industrije stvar buduće prošlosti. Ankica Kovač, profesorica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu koja vodi Odbor za Nacionalnu strategiju za vodik kaže da više neće biti podjele na boje, nego na to je li riječ o vodiku koji je vezan za obnovljive izvore energije.

- Danas se vodik kao energent koristi tek dva posto u odnosu na ostale energente, a za desetak godina trebali bismo doseći do 30 posto. Hrvatska ima kapacitet i znanje za vlastitu proizvodnju kako bi osigurala energetsku neovisnost, ali i biti predvodnik u proizvodnji vodika i proizvoda od vodika – rekla je Kovač na 10 Liderovoj konferenciji 'Energetska budućnost Hrvatske'. 

Problem je što je taj vodik skup, rekli su sudionici okruglog stola i trebat će vremena da se ta tehnologija počne koristiti u punom kapacitetu, a cilj je da se to ostvari do 2050.

Vjekoslav Jukić, načelnik Sektora za energetsku politiku i planiranje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, rekao je da bi se dio novca mogao usmjeriti u proizvodnju vodika. Naveo je primjer projekta ZET-a i Ine o uvođenju vodika u javni prijevoz u Zagrebu.

- Priča se širi, radi se strategija, a što se tiče Europske komisije, moramo se uključiti što prije. Ako si ne postavimo visoke ciljeve i kriterije, nećemo napredovati. No ne može se odjednom sve desiti, moramo krenuti s malim koracima, kompromisno, primjerice da se vodik prevozi kamionima koji voze na dizel – rekao je Jukić, dodavši da se novac može pronaći u fondovima EU te da će se iz Fonda za oporavak dio novca usmjeriti i za vodik.

Novcu iz EU fondova nadaju se i u HEP. Ivan Andročec iz Sektora za strategiju i razvoj rekao je da tek trebamo vidjeti kako ćemo vodik uplinjavati i distribuirati.

- Nama je važno naći rješenje kako ćemo termoelektrane dekarbonizirati. Krenuli smo s Jertovcem i kada dobijemo rezultate, znat ćemo kako dalje – rekao je Andročec.

Frano Barbir, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje i predsjednik Hrvatske udruge za vodik, jedan od najvećih stručnjaka za vodik u svijetu, rekao je da moramo imati viziju o tome kako će energetski sustav biti baziran na OIE.

- Možemo ga imati do 2050. i bio bi jeftiniji nego sadašnji. Portugal i Čile su predvidjeli da izvoze vodik i proizvode na bazi vodika, a to možemo i mi – rekao je Barbir.

Postavio je pitanje isplativosti projekata na vodik, jer ako ćemo razvijati auto koji će voziti na vodik, prvi korak je uspostaviti mrežu punionice, no ne možemo očekivati da budu komercijalne. Za Zagreb je idealno, kaže, jer će se graditi punionice za javni prijevoz novcem iz fondova EU.

Ivica Jakić, konzultant u Hrvatskoj udruzi za razvoj i primjenu vodikovih gorivnih članaka najavio je da će u narednih mjesec dana biti otvorena prva proizvodnja vodika u Hrvatskoj. Naveo je i primjer švicarske elektroenergetske tvrtke (poput HEP-a) koja je osnovala tvrtku kćer i već su naručili 1600 kamiona na vodik.

- Švicarska će ubrzo propisati da kamioni mogu voziti samo na vodik. Petrokemija će morati da se okrene ka zelenom vodiku. Imamo dvije cementne industrije koje će morati također preći na vodik jer skupo plaćaju ispuštanje CO2. To je prilika, no iako je Hrvatska do sada bila izvoznik plina, bojim se da će kao zemlja vode, sunca i vjetra početi uvoziti vodik. Hrvatska se treba definirati kao izvoznik vodika preko luka Zadar i Vukovar – rekao je Jakić.

Okruglim stolom moderirao je Igor Grozdanić, predsjednik Energetske tranzicije, koji je podsjetio da su Francuzi upravo ovih dana obilježili sto godina upotrebe vodika.