06. srpanj 2020.

Tri nijanse pametne industrije: Hrvatska još nije došla do industrije 3.0

4. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA, Nedeljko Štefanić    foto Dražen Lapić

Pametnija i zelenija industrija na listi je želja mnogih europskih zemalja. Hrvatska nije iznimka. Ministarstvo gospodarstva najavilo je gotovo milijardu kuna bespovratnih sredstava EU za projekte istraživanja, razvoja i inovacija kako bi hrvatski poduzetnici dosegli višu razinu konkurentnosti kroz stvaranje novih inovativnih proizvoda i usluga. Ipak, put do industrije 4.0 nije nimalo lak. Možda se zato o tome puno više priča nego što se efektivno radi. Pritom ne podcjenjujemo uspješne primjere koji su iskra nade za budućnost jer pokazuju da promjene jesu moguće. Već nekoliko godina Lider se bavi tom temom, a evo i što su rekli predvodnici četvrtke industrijske revolucije na istoimenoj konferenciji koja se odvila u petak u zagrebačkom hotelu Westin.

- Poanta svake proizvodnje je da skladište mora biti prazno, kupci sretni, a tvornica imati 0 troškova. Ako je puno skladište, to je mrtvi kapital. Ako kupci nisu sretni, opet nije dobro, a to je sve teže jer se zahtijeva isporuka odmah. Finalno, u tvornici je sve trošak. Sve se mora minimizirati koliko se može. Cilj 4.0 nije da netko gleda grafove, već da uz iste troškove proizvede više ili da za istu količinu uz manje troškove – pojasnio je Marin Bek iz Ascalije kazavši kako Hrvatska još nije došla do industrije 3.0. Prvi korak koji mora napraviti je bez sumnje, povezivanje. - Tvrtke koje rade do 100 milijuna kuna godišnje nisu ni povezane. U Njemačkoj tvornice su, ako ništa drugo povezane, strojevi međusobno komuniciraju. Drugi korak je prikupljati relevantne informacije, a treći djelovati – rekao je Bek.

- Za gospodarstvo je jako važno da krene implementirati rješenja za industriju 4.0. Logičan slijed bio je krenuti s poduzećima i tako je nastala priča sto pametnih tvornica, koncept kojim se želi podići gospodarstvo i s kojim se nećemo mučiti po ljestvicama konkurentnosti – ispričao je profesor Nedeljko Štefanić iz Culmene. No, ne odvija se sve prema planu. Zaštekalo je još 2017. kada vlada nije podržala i poslala prema Bruxellesu Culmenin plan kako implementirati priču od 4.0 u Hrvatsku.

- Mislio sam da ćemo u 2019. debelo implementirati industriju 4.0. Kad se to nije ostvario, pomislio sam 2020. je naša i onda nam dođe ova pandemija. Nekoliko hrvatskih i stranih kompanija se već uključilo u projekt Sto pametnih tvornica i na nekoj od sljedećih konferencija nadam se da ću vam pokazati rezultate – kazao je Štefanić te naveo neke od učinaka primjene pametnih, povezanih sustava u tvornicama kao što su veća produktivnost, proizvodnja u malim serijama skoro po istoj cijeni kao da su velike, energetska učinkovitost, manje rada, manje pakiranja, manje nesreća na radu i do 35 posto više prihoda od prodaje novih digitaliziranih proizvoda i usluga. Inovativnom integralnom metodologijom Culis mogu profitirati i bolnice, sveučilišta, financijske institucije, ministarstva i gradovi.

Štefanić je iznio koliko je važno da se Hrvatska uključi u novu industrijsku strategiju za, kako je on naziva, lean, zelenu i digitalnu Europu. – Tri su strateška pravca hrvatske industrije, ali i cijelog gospodarstva. To su lean Croatia, digital Croatia, Green Croatia – zaključuje.

Claire Stolwijk iz nizozemske Organizacije za primijenjeno znanstveno istraživanje TNO ukratko je izložila kako su u šest godina postavili program pametne industrije koji još uvijek provode. Akcijski plan koji je ove godine ažuriran sastoji se od tri linije djelovanja – podizanje svijesti o potencijalima pametne industrije, ubrzavanje terenskih laboratorija i jačanja temeljnih znanja, vještina i ostalih važnih parametara kao što su veliki podaci i internetska sigurnost. - Pametna industrija ujedno je i politički izazov kako bi se poboljšala produktivnost svih pet nizozemskih industrijskih regija, a ne samo u Brainport-Eindhovenu ili u Zuid-West Vleugel. Cilj je  pametnu industriju dovesti iz 60 kompanija na 6.000 do svih 60.000 proizvodnih kompanija u Nizozemskoj – kazala je Stolwijk priznavši da iako napreduju, primjerice počeli su s deset terenskih laboratorija u javno-privatnom partnerstvu u kojima se radi na razvoju robotike, interneta stvari i automatizacije, suočavaju se i s izazovima, osobito s usvajanjem novih znanja i vještina.