21. svibanj 2021.

Tri su ključna cilja za ubrzani razvoj 4. industrijske revolucije u RH

Business Forum 4. industrijska revolucija, Okrugli stol: Prilike za ubrzani razvoj koji pruža 4. industrijska revolucija. Robert Blažinović, Kristian Krpan, Medeja Lončar, Tomislav Radoš i Vedran Antoljak

    foto Ratko Mavar

Hitna i ubrzana digitalizacija javne uprave u sljedećih šest mjeseci, digitalna transformacija svih proizvodnih djelatnosti u realnom sektoru te transformacija obrazovnog sektora prema digitalnom društvu, trebali bi biti ključni ciljevi za ubrzani razvoj 4. industrijske revolucije u Hrvatskoj. Zaključak je to posljednjeg okruglog stola o prilikama koje pruža industrija 4.0 koji se održao u sklopu Liderove konferencije 4. industrijska revolucija u zagrebačkom hotelu Westin.

Svi sudionici okruglog stola složili su se da je zbog pandemije Hrvatska hrabro zakoračila tamo gdje je kaskala - u digitalizirani svijet temeljen na novim tehnologijama, no izazova je i dalje pregršt.

- Epidemija je puno toga promijenila, ubrzala, neke je sektore natjerala na promjene, pogotovo one koji su morali povećavati proizvodnju, poput primjerice prehrambene i farmaceutske industrije, a dio tvrtki koje su na te izazove odgovarali mijenjanjem modela poslovanja i digitalizacijom, danas su glavni predvodnici promjena u realnom sektoru u Hrvatskoj - rekla je Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa.

Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, bio je ipak nešto kritičniji. Prema njegovim riječima, domaći realni sektor zbog kaskanja za izazovima Industrije 4.0 naprosto nije bio u cjelosti spreman za pravovremenu reakciju kad je počela pandemija. Jedna od tih promjena je da kupac hoće vaš proizvod ili uslugu bez fizičkog kontakta, rekao je.

- Mnoge tvrtke u Hrvatskoj i danas zaobilaze ili ignoriraju te promjene - upozorio je Radoš.

Robert Blažinović, načelnik Sektora za industrijsku politiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, smatra da postoje tvrtke koje mogu implementirati digitalizaciju u svoje poslovanje relativno lako i brzo, a postoje i, naveo je, državne tvrtke poput, primjerice, Đuro Đaković, koji u taj poslovni proces digitaliziranja proizvodnje naprosto ne može ići bez strateškog partnera.

- Država je probleme koje ima sa svojim poduzećima itekako detektirala, radimo na njima - naveo je Blažinović.

A sugovornici su se složili da se na izazove digitalne transformacije i industrije 4.0 neće moći odgovoriti bez obrazovane radne snage, a i tu očekuju reforme. Kristian Krpan, direktor labinskog proizvođača peći i kotlova na pelete MCZ i predstavnik HUP-a, naveo je zgodan primjer iz Italije. Prema njegovoj priči, Talijani su, kako bi što bolje educirali kadrove za industriju, jednu tvornicu prepolovili, ali ne doslovno.

- Jedna je polovica proizvodnog pogona ostala na industriji 3.0, a druga se bazirala na tehnologiji 4.0. Vidjeti to u praksi za sudionike obrazovnog sustava je jako važno da bi shvatili benefite te tehnologije - istaknuo je Krpan.

A o izazovima 4. industrijske revolucije na lokalnoj razini pričali su Valter Glavičić, gradonačelnik Labina i Marin Piletić, gradonačelnik Novske. Labin privlači sve više investitora, ima sve razvijeniju industriju, a kao glavni razlog gradonačelnik Glavičić navodi transparentnost proračuna, digitalizaciju javne uprave i otvorenu komunikaciju s investitorima. Piletić je pak pričao o Novskoj, gradu koji je prošao transformaciju industrije.

- Nakon tradicionalne drvne industrije po kojoj smo prije bili poznati, Novska je danas grad gaming industrije u koji dolaze mladi poduzetnici željni realizacije u toj industriji. Zahvaljujući toj trasformaciji, danas Novska ima i baby boom, mladi u njoj ostaju ili se u nju doseljavaju - rekao je Piletić zaključivši da nova pametna industrija, koju je grad potaknuo ulaganjem u poduzetnički inkubator baš za tu djelatnost, privukao i druge sektore tako da novih investicija u tom gradu ne manjka.