Kako do novca za investicije i komu ga dodijeliti bila je tema drugog okruglog stola na završnoj manifestaciji Lider invest koji je moderirala Gordana Gelenčer. Anton Kovačev, voditelj Ureda Europske investicijske banke, rekao je da EIB nudi kredite za investicije čija je donja granica 25 milijuna eura. Do prije dvije godine ona je bila 50 milijuna eura, no, objasnio je, u EIB-u su na njegovu inicijativu shvatili da se investicije u Hrvatskoj ne mogu porediti s onima u Njemačkoj.
- Do prošle godine broj zahtjeva je rastao, ove godine je manji, ali od rujna opet rastu zahtjevi za financiranje obnovljivih izvora energije, kogeneracije i energetske učinkovitosti – rekao je Kovačev dodajući da je do kraja 2020. EIB ukupno plasirao sedam milijardi eura.
Poduzetnicima nude i europski garancijski fond, a prema njegovim podacima, krediti se najviše odobravaju za ulaganja u proizvodnju, te manji dio u turizam i infrastrukturu. Također, spomenuo je i Europski investicijski fond (EIF) koji je kao dio EIB-a u Hrvatskoj investirao preko 90 milijuna eura u fondove rizičnog kapitala.
Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj rekao je da su najčešće velike tvrtke spremne investirati. Zadnje dvije do tri godine puno je bolja situacija na financijskom tržištu, pa i male i srednje su u potrazi za kreditima.
- Ali je i trend razduživanja jer tvrtke čekaju novac iz EU, pa neke investicije stoje. U najtežoj situaciji su mlade tvrtke jer nemaju dobar kolateral. Banke ne priznaju nematerijalnu imovinu i to bi trebalo promijeniti – rekao je Radoš.
Dodao je da podaci pokazuju kako se najviše investira u građevinske objekte te u postrojenja i oprema (75 posto), a najviše investiraju tvrtke koje se bave logističko-skladišnim poslovima, slijedi turizam, a tek onda prerađivačka industrija. Izrazio je nadu da će se povećati investicije u digitalizaciju.
- Mi informiramo poduzetnike o tome kakvi programi financiranja dolaze, sudjelujemo u radnim skupinama koje prave programe. Imamo i platformu 'efinanciranje', jedino mjesto gdje postoji pregled EU natječaja. Također mogu reći da će HGK pomoći poduzetnicima da pripreme svoje projekte za EU fondove – rekao je Radoš.
Vjeran Vrbanec, predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a, rekao je da je ta institucija bila jako aktivna u zadnje dvije godine. Zadnji javni poziv završen je u rujnu.
- Primjerice, u jednom pozivu smo zaprimili 842 prijave, a ukupna vrijednost je bila pola milijarde kuna – rekao je Vrbanec.
Dodao je da trenutno pripremaju zajmove za poduzetnike koji ulažu u poljoprivredu i šumarstvo te je spomenuo i mogući zajam do 100 tisuća eura uz bagatelnu kamatu. Zanimljivo je da bi poduzetnicima mogla biti dijelom otpisana glavnica nakon par godina, ako se ustanovi da je investicija ostvarila svoju svrhu.
- Na taj bismo ih način potakli da i dalje investiraju u ono što je potrebno – rekao je Vrbanec.
Zdenko Lucić, državni tajnik za vanjsku trgovinu i razvojnu suradnju Ministarstva vanjskih i europskih poslova naglasio je da tvrtke u Hrvatskoj imaju povijesnu priliku jer će im u slijedećoj europskoj perpektivi na raspolaganju biti 24 milijarde eura te još novca iz prethodnog razdoblja, ukupno 30-ak milijardi eura. Ne treba uz to zaboraviti i nacionalna sredstva.
- Mislim da smo sposobni povući taj novac jer ima više interesa nego što ima novca. Kad je pak u pitanju plasman na strana tržišta, Ministarstvo će pomoći tvrtkama povezujući ih s vanjskim institucijama – rekao je Lucić.
Tomislav Cvetko, član Uprave tvrtke Oprema koja je na završnoj manifestaciji dobila dvije nagrade, rekao je da su prije desetak godina zaposlili dvije djelatnice koje su educirali za EU fondove. Na taj su način povukli dva milijuna eura od 2011. do 2020.
- U koroni smo pali za 26 posto. Tržište je bilo jako pogođeno, no ove godine doći ćemo blizu 2019. Na vanjskom tržištu očekujemo znatan rast, no vidjet ćemo kako će se sve razvijati. Unatoč svemu, planiramo u svibnju 2022. aplicirati za novac iz EU fondova jer želimo graditi halu vrijednu četiri milijuna eura – rekao je Cvetko, predloživši da se omogući prijavljivanje na natječaj i onim tvrtkama koje su već započele svoje projekte, jer nisu mogle čekati da se raspišu natječaji za EU novac.