Hrvatska do kraja 2018. mora uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom te osigurati minimalno 50 posto odvojeno prikupljenog papira, stakla, plastike i metala do 2020.
Da bi se ti ciljevi postigli, Zakon o održivom gospodarenju otpadom, koji je stupio na snagu u srpnju 2013., definirao je brojne obveze i rokove za sve dionike sustava. Ispunjavaju li oni svoje obveze, mogu li se dostići zacrtani ciljevi?
Sanja Radović Josić, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom, planove, programe i informacijski sustav u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, vjeruje da može. S obzirom na pomake u uspostavi cjelovitoga gospodarenja otpadom u posljednjih godinu dana, čije će detalje Radović Josić otkriti na konferenciji 48 sati - šesti susret gradonačelnik i poduzetnika, koja se održava od 12. do .14. studenoga u Šibeniku, danas gotovo 80 posto građana ima pristup nekom obliku razvrstavanja otpada.
- To je veliki skok u odnosu na 2012. kada je to imalo samo njih 45 posto. Podaci govore da je moguće dostići cilj od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada do 2020. - ističe Radović Josić.Da lokalna samouprava ubrzano radi, potvrđuje i Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića.
- Danas je već više od 270 gradova i općina u visokom stupnju realizacije ciljeva za 2018. i sigurni smo da ćemo ispuniti očekivanja i prije - ističe te navodi primjer Zaprešića, u kojem se odvojeno prikupljanje komunalnog otpada provodi kombinacijom zelenih otoka i odvojenim skupljanjem papira i plastike od vrata do vrata.
Nabavili su posude, kontejnere, posebno vozilo za odvoz te počeli graditi reciklažno dvorište. U planu je i nabava malih kompostana, a predstoji im sanacija postojećeg odlagališta ‘Novi Dvori‘, s gradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te sustava otplinjavanja odlagališta.