Aktualno Konferencijske vijesti Preporučeno Preporuka urednika

Bago: LNG nije samo hrvatski problem nego i europski, on je rješenje za sigurnost opskrbe

O tome što je potrebno da se u energetskom sektoru pokrenu investicijski procesi, bez obzira na to je li riječ o velikim projektima koje pokreće država i privatni investitori ili o projektima manjeg obujma koji mogu uvelike poboljšati strukturu energetskog miksa, raspravljalo se na drugom okruglom stolu ‘Energetska investicija u Hrvatskoj – što je to?’ u sklopu 7. Liderove konferencije ‘Energetska budućnost Hrvatske: kako se uključiti u energetski razvoj Hrvatske’.

Energija je sigurnosna kategorija

Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara istaknuo je da energija nije čista tržišna kategorija, da je ona sigurnosna kategorija te da svaka sigurnost košta.

– Nama je LNG terminal pitanje sigurnosti. Nikako nismo spremni reći koliko košta sigurnost, a koliko će preostali dio biti tržišni. Mi smo za izgradnju Pelješkog mosta od EU dobili 85 posto bespovratnih sredstava, a energija je ako ne i važnija za funkcioniranje i Hrvatske i EU. LNG nije samo hrvatski problem nego i europski, on je rješenje za sigurnost opskrbe, rekao je Bago.

>>>HEP ide snažnije u vjetar i solare, RWE namjerava s HEP-om graditi solarnu elektranu

Što se Končara tiče, istaknuo je da djeluju na području energetike i transporta i da im je kao firmi koja 50 i više posto izvozi, iznimno važno da imaju i doma reference.

– Nažalost Hrvatska nije dovoljno osmišljavala svoje investicijske projekte. Vjetar je primjer na kojem trebamo učiti, potrošili smo milijarde kuna na investiranje u vjetroelektrane, a nismo uspjeli privući nijednog velikog proizvođača. Ne trebamo gledati u neke trendove koji se događaju u EU jer nas to košta, trebamo djelovati na način da afirmiramo svoje gospodarstvo – bio je jasan Bago.

Da je energetika u velikom dijelu sigurnosno pitanje i da ta sigurnost ima cijenu, složila se s Bagom Barbara Dorić, predsjednica Uprave LNG Hrvatska.

–  Ovaj projekt dobio je daleko veća bespovratna sredstva od bilo kojeg projekta za terminale u Europi. LNG terminal je mistični projekt o kojem se govori već 20 godina, a sada smo na korak do realizacije. Treba naći optimalni balans i pokušati plasirati dovoljnu količinu na tržište. Ako gledamo s ekološkog aspekta, razloga za brigu nema za onečišćenje okoliša. Ukoliko ne uspijemo dobiti minimalnu količinu da bi projekt bio komercijalan, a ne na štetu drugih, ići ćemo dalje. Mi smo zadnjih mjesec i pol dana potrošili na izradu podzakonskih akata, da bi se nesigurnost što se tiče administrativnog dijela maknula s projekta. Vrlo sam optimistična što se tiče drugog kruga poziva, izračunali smo određeni minimum što se tiče zakupa, a 13. srpnja sve ćemo znati, rekla je Dorić i dodala da što se tiče provedbe projekta, jedan dio mora odraditi tržište i da na to ne mogu utjecati.

Ivan Bobovčan, direktor Divizije Power & Gas, Siemens Hrvatska, istaknuo je da su u Siemensu zainteresirani za energetske projekte i prate ih, ali da ih nažalost u 20 godina možda trećina realizirana.

>>>Otvorena 7. Liderova konferencija ‘Energetska budućnost Hrvatske’

– Mislim da je vrijeme došlo, da ne trebamo čekati strategiju, jasno je da trebamo investirati. Trebalo bi iskoristiti potencijale u Hrvatskoj, oni postoje za vjetroelektrane. Mi trebamo i konvencionalne elektrane. Dolazi investicijski val, moramo se prilagoditi uvjetima na tržištu. U Hrvatskoj ima dobrih ideja, ali se ne ostvare do kraja. Svaki investitor će prvo provjeriti sigurnost opskrbe.

Građani su spremni investirati u projekte obnovljivih izvora energije

Zoran Kordić, direktor Zelene energetske zadrugaenaglasio je da oni rade na razvijanju novih inovativnih modela, ali da je u Hrvatskoj problem jer smo previše fokusirani na to da strani kapital uđe, a nismo fokusirani na građane koji su itekako zainteresirani ulagati u društveno korisne projekte.

– Mi to okrećemo naopačke, na ono što građani i zadruge. Ono što je sasvim jasno je da građani žele prelazak na obnovljive izvore energije i spremni su investirati u takve projekte. Ono što potiče i EU je demokratizacija. Da je to moguće pokazuju i naši projekti – zadnji je projekt koji smo napravili s Gradom Križevci ulaganje u fotonaponsku elektranu, u sedam dana smo skupili sredstva za njezinu izgradnju.

Da plin ima vrlo svijetlu budućnosti i da se očekuje samo povećanje potrošnje, uvjeren je Vaclav Hlavaty, direktor Sektora održavanja i razvoja transportnog sustava iz Plinacro-a.

– Plinacro je razvijao svoj transportni sustav, imali smo veliki investicijski ciklus do 2002. do 2011. godine. Povezali smo se s plinskim poljima u sjevernom Jadranu i interkonektirali s Mađarskom. Trenutno radimo na kompresorskoj stanici, na projektima otpremnih plinovoda iz LNG terminala, a za to smo od Europske komisije dobili 16 milijuna eura. Što se tiče LNG-a, pripremamo i projekt za plasman tog plina u Sloveniju, Austriju i Italiju – rekao je Hlavaty.