Aktualno Konferencijske vijesti Preporučeno Tehnopolis

FOTO Namik Hrle: Zlatni rudnik podataka koristi tek 15 posto tvrtki u svijetu

Jeste li mogli zamisliti prije nekoliko godina da najveća svjetska hotelijerska kompanija neće u svom portfelju imati nijednu hotelsku sobu? Da najveća svjetska taksi kompanija neće imati nijedno taksi vozilo? Da najveća medijska kompanija na svijetu neće uopće producirati sadržaj? Svijet se mijenja, mijenja se i tehnologija, mijenja se i korištenja tehnologije u poslovanja i promjene su toliko dramatične da više od 50 posto kompanija izlistanih na Forbesovoj listi TOP 500 otprije nekoliko godina – više uopće ne postoji! Dramatičan je u svom uvodu bio Namik Hrle, IBM Fellow, što je najveća titula za zaposlenike tog globalnog giganta, na Liderovoj konferenciji 4. industrijska revolucija.

– Znate što je svim tim igračima s početka priče zajedničko – koristili su pametno podatke. Našli su poslovni model u kojem pametno prikupljaju podatke o svojim korisnicima, o proizvodima i uslugama koje ih zanimaju, o njihovim navikama, sve je to zlatni rudnik koji treba znati iskoristiti, a to iskoristiti zna tek 15 posto tvrtki u svijetu – rekao je Hrle u svom govoru na konferenciji.

Prije svega treba znati kako i na koji način te podatke treba skupiti te gdje ih i kako pohraniti, organizirati, klasificirati, analizirati. A analizirati ih je najbolje uz pomoć umjetne inteligencije. Ako i kupujete sustave za analizu podataka, obratite pozornost da je nadograđen umjetnom inteligencijom jer bez toga neće moći kvalitetno koristiti te informacije, sugerira Hrle i dodaje kako će se kompletan proces korištenja tih podataka u idućem razdoblju, od nekoliko godina, promijeniti jer će strojno učenje napraviti radikalne promjene.

– Ono što slijedi je upotreba umjetne inteligencije u širem smislu, odnosno povezivanju različitih ekspertnih sistema koji mogu ‘inteligentno’ komunicirati, kao što su ‘povezana vozila’ (connected cars). Ovakve tehnologije su neophodne za tzv. ‘masovnu personalizaciju’ (personalization at scale), a najznačajniji primjeri su personalizirano zdravstvo, personalizirane financijske usluge, personalizirana edukacija. Ovdje se atribut ‘personaliziran’ koristi u smislu nečega namijenjenog konkretnoj, specifičnoj osobi, dakle, npr. individualni, različit školski program za svakog pojedinog učenika – kazao je Hrle.

Vlado Rendulić, Foto: Ratko Mavar/Lider

Vlado Rendulić, član Uprave APIS IT, iznio je viziju kako podatke ne treba nužno gledati kao naftu već kao obnovljive izvore energije.

– Nakon deskriptivne, dijagnostičke, prediktivne i preskriptivne analize podataka, najvažnija promjena koja u Industriji 4.0 slijedi je kognitivna analitika, u kojoj kompjuter želi nadomjestiti ljudski mozak, stvoriti racionalno i intuitivno razmišljanje. A to otvara cijeli splet novih mogućnosti razvoja – smatra Rendulić.