Gradnja hidroelektrana trebala bi biti hrvatski strateški interes rekao je Dragan Marčinko iz Centra za praćenje investicija u energetskom sektoru Vlade na drugoj panel raspravi u nastavku Prve regionalne konferencije o energetskoj budućnosti.
Upozorio je kako će potrošnja energije u budućnosti rasti, te da 50 posto energije uvozimo s tendencijom rasta uvoza. Taj negativni trend možemo promijeniti upravo gradnjom hidroelektrana smatra Marčinko, tim više što bi one bile 85 posto hrvatski proizvod. - Sve odluke moramo donositi sami i to brzo i voditi interesa o vlastitoj industriji, jer jedino tako će se dogoditi razvoj, dodao je. Napomenuo je kako dosadašnjim tempom nećemo daleko stići jer nam je zakonska regulativna nesređena, a prostorni planovi neusklađeni odnosno i dalje nam je glavna prepreka za razvoj i investicije - birokracija.
Pomoćnik ministra gospodarstva Alen Leverić ustvrdio je kako su se stvari počele mijenjati te da je nova Vlada napravila više u šest mjeseci nego što se radilo u proteklih pet godina. - Strategiju imamo, ali nemamo akcijske planove, priznao je ipak te istaknuo kako je cilj Vlade da umjesto neto uvoznika postanemo neto izvoznik električne energije poput BIH-a.
Branko Radošević iz HROTE (hrvatski operator tržišta energije) rekao je kako zapreke stvaramo mi sami. Te zapreke, smatra, proizlaze iz nerazumijevanja procedura i pravila te iz sukoba interesa. Upozorio je i kako je čista fama da ‘Zeleni‘ priječe energetske projekte.
- To nije istina, oni samo ukazuju na prihvatljivost tehničkih rješenja i traže ona koja zadovoljavaju ekološke kriterije. No investitorima to često poskupljuje investiciju i produžuje rok gradnje. Zato kod razvoja energetskih projekata odnos investitora prema institucijama i zainteresiranima od početka mora biti transparentan. Tako se gradi povjerenje, pojasnio je Radošević.
Ivica Jakić iz švicarske energetske tvrtke Alpiq upozorio je kako se Hrvatska nalazi u energetskom paradoksu; imamo stručnjake, inženjere, institute, proizvođače električne opreme, dakle sve potrebno da napravimo svaki projekt, ali do sada ništa nismo realizirali. Kako je moguće da je BIH-a izvoznik električne energije, a nema niti jedan institut, a mi tek o tome razmišljamo, upitao je Jakić.
Spomenuo je i slučaj bioelektrane koja se trebala graditi u Velikoj Gorici, ali koje su odbile lokalne vlasti, iako je bila riječ o dobrom projektu koji je trebao biti hrvatski proizvod i zaposliti puno ljudi.
Anton Kovačev iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) rekao je kako su 360 milijuna kuna odobrili za 32 projekta iz područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Svi koji su zainteresirani i imaju takve projekte mogu se javiti, poručio je; kamata je četiri posto godišnje a rokovi vraćanja kredita su od 4 do 12 godina.