Kako se gradovi pripremaju za budućnost, kako postati Smart city, tj. pametni grad, gdje su prilike za smanjenje troškova te kojim uslugama poboljšati učinkovitost, teme su o kojima se raspravljalo na panelu Zajednice budućnosti – pametni gradovi na konferenciji 48 sati u Umagu.
Ivica Perica iz Deloittea Hrvatska predstavio je rezultate istraživanja o modelima operativnog upravljanja i financiranja u hrvatskim gradovima nakon ulaska u EU. Uzorak su bili hrvatski i slovenski gradovi, a odaziv je bio osrednji - tek 30-tak posto gradova je pružilo odgovore. Perica je govorio o fondovima EU, ljudskim potencijalima, osvrnuo se i na komunikaciju s građanima te buduće prioritete gradova koji su proizašli iz istraživanja.
Što se tiče fondova EU i koliko su sredstva povukli, za razliku od Hrvatske Slovenija se može pohvaliti s više gradova koji su povukli više od 10 milijuna kuna. Također, broj projekata je bio veći u Sloveniji. Nadalje, dosta gradova i njihovih uprava nije išlo u smjeru razvoja strategije, a vezano za infrastrukturni segment u kojem će pokretati projekte, i hrvatski i slovenski gradovi imaju sličan omjer, osim po pitanju zaštite okoliša, što je Slovenija već većim dijelom odradila.
-Zanimljivo je da su obrazovna i odgojna infrastruktura te sportski sadržaji dovoljno zastupljeni, a to omogućuje razvoj. Infrastruktura je bitna, ali kratkoročna. Treba razmišljati dugoročno. Treba ulagati u infrastrukturu koja će omogućiti bolju komunikaciju sveučilišta s tvrtkama – naglasio je Perica, dodajući da je velika razlika u odgovorima u segmentu poduzetničkih inkubatora.
Gradovi su, pojasnio je, uvidjeli da je jako bitno pomoći tvrtkama, sada je samo pitanje definiranja načina kako to učiniti. Također, obrazovanje, turizam, kultura, segmenti su gdje ima potencijala za rast.
Što se tiče ljudskih resursi, minoran broj gradova provodi redovitu provjeru učinaka zaposlenika i sustavno planiranje karijere. Više od 30 posto njih šalju svoje delatnike na edukaciju u području javne nabave, što je jako važno jer zbog propusta u javnoj nabavi, moraju se vratiti dobivena sredstva EU.
U komunikaciji građana pak isto tako u Sloveniji više komuniciraju i imaju veće mogućnosti kroz elektroničke kanale. Gradovi su, rekao je Perica, istakli da će u ići u smjeru pametnih gradova i inicijativa koje donose uštede i poboljšanje usluge.
-U narednom periodu će se najviše investirati u različite oblike edukacije, tehnologije, infrastrukturu, online baze podataka, online komunikaciju, a u budućnosti su prioriteti ulaganja u nova radna mjesta i obrazovanje, poboljšanje infrastrukture, uvjeta stanovanja – zaključio je Perica.
Manuel Machado, direktor, Emerging Technologies Practice Deloitte, podijelio je svoja španjolska iskustva o prilikama za smanjenje troškova i bolju uslugu građanima, s naglaskom na održivi razvoj, impeletaciji i benefitima pametnih gradova u Španjolskoj, ali i problemima.
-Prema općekorištenoj definiciji prioritet Smart cities je korištenje tehnologije za unapređenje održivosti, efikasnosti i učinkovitosti javne usluge. Efikasnost je važna zbog cijene, odnosno manjih troškova jer je kriza dovela do povećanja troškova, manjih budžeta i otežala transformacijske projekte u gradovima – naglasio je Machado koji je istaknuo i probleme kod projekata, njihovu kompleksnost, upravljanje javnim uslugama.Prilika za uštedu, nastavio je, ima u selektivnom sakupljanju otpada, parkiranju, smanjivanju korištenja vode u parkovima i vrtovima, zatim kod osvjetljenja, itd.
-Ima prostora za poboljšanje, to je jasno. Javni sektor se posljednjih 30 godian razvijao bez pritiska po pitanju poboljšanje javnih usluga. Sada morate imati kompleksan sustav, platformu razvoja pametnog grada. Treba vam strategija, kapaciteti, znanje, tehnologija. Od 2007. do 2013. EU je uložila 1,9 milijardi eura, a od 2014. do 2020. investicije će se znatno povećavati po pitanju razvoja pametnih gradova, ali će i uvjeti biti stroži – zaključio je s upozorenjem španjolski direktor, dodavši da općina mora razmišljati o pretvorbi grada, ali trebaju sudjelovati i svi davatelji usluga pa i građani.
Važnost ICT usluga svakako je važna za gradove, o čemu se više moglo čuti od Marka Korbara iz Hrvatskog Telekoma. Prednost ICT cloud usluge je, naime, što nema investicija u capex, lokalne instalacije, korištenje sustava nije vezano za radno mjesto...
-Možete pristupiti s bilo koje lokacije, bilo kada, koristite koliko vam treba i toliko i plaćate – naglasio je Korbar, izdvojivši e-račun, cloud call centar koji omogućuje učinkovito organiziranje i unapređenje komunikacije s poslovnim partnerima ili korisnicima putem pozivnog centra, zatim cloud ljudske resurse za evidenciju i praćenja podataka o zaposlenicima, plaćama, bolovanjima, prekovremenim satima, cloud nadzor vozila te cloud server.
Kao što je rečeno, i rasvjeta je važan segment uštede za gradove. Stjepan Tvrtko Ćavar iz Philipsa pojasnio je gradonačelnicima urbanu rasvjetu i prednosti koja ona nudi. Dva trenda utječu sada na javnu rasvjetu a to je prijelaz s cijevi i klasične žarulje na poluvodiče i LED lampe, te na prelazak na inteligentnu rasvjetu. To donosi velike uštede, a kao primjeri su izdvojeni Umag koji je uštedio 60 posto, te Zaprešić s uštedom od 40 posto na šetnicima, odnosno trgu. Također ističu i prednost tehnologije koju Philips nudi koja spaja solarne ploče i malu vjetroelektranu preko dana, a navečer služi kao rasvjeta.
- Trebati biti pažljivi jer sad prelazimo sa žutoga na bijelo svjetlo koje ima tri nijanse. Ono što vama treba su topla ili neutralna, a nikako ne hladna. Ona je jeftinija, ali ne odgovara zakonu. Pametna rasvjeta kontrolira jačinu svjetla ovisno o uvjetima, a to je ono što treba gradonačelnicima. I to je ulaganje u budućnost i uštedu – rekao je Ćavar.
Posljednje predavanje prvog dana održao je Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle koja je donedavno bila poznati po soli, a sada ima jedno od najljepših kupališta na svijetu. Kada je preuzeo grad on je bio iznimno neugledan što je posvjedočio tada i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, a sedam godinakasnije nije mogao prepoznati. Imamović ističe da je sve to dio strategije.
- Na mjestu gdje je bilo kupalište, prije je bila močvara i cijelo vrijeme je bilo potreba to sanirati i zakopavati. Ideja da tamo napravimo kupalište je bila ismijana, a sada je nagrađivana. Imamo preko tri milijuna posjetitelja, a dnevni rekord je preko 16 tisuća gostiju. Sada užurbano radimo na privatnom smještaju kako bi to još razvijali- rekao je Imamović.
Tuzla sada ima 130 tisuća stanovnika i nalazi se na trećem mjestu u Bosni i Hercegovini, a strategiju razvoja imaju planiranu do 2015. Godine. Također razvili su jedan od najboljih tehnoloških parkova i zadržali 300 inžinjera što je veliki uspjeh. To su razvili u suradnji sa norveškom ambasadom koja im je pomogla, te je istaknuo da sadašnji veleposlanik Norveške u Hrvatskoj došao upravo iz Bosne i Hercegovine, te je voljan pomoći oko projekata. Također uredili su gradske trgove tako da svaki ima svoju priču, a tijekom ljeta održava se 180 kulturnih manifestacija i koncerata koji su prilagođeni svim generacijama.
- Nema napretka bez kulture i znanje – zaključio je Imamović.
Pred gradonačelnicima i poduzetnicima večeras je svečana večera u organizaciji gradonačelnika Umaga Vili Bassanesea, a program konferencije nastavlja se u sutra ujutro.