Aktualno Konferencijske vijesti Preporučeno

Hrebak na konferenciji 48 sati: Građani će moći vidjeti svaki račun koji se fakturira prema gradu Bjelovaru

Okrugli stol na temu ‘Grad po mjeri građana ‐ usluge koje dižu kvalitetu života i zadovoljne građane’ predstavio je niz projekata koji bi trebali donijeti kvalitetniji život građanima pojedinih gradova. Tako je Marko Bartulić iz Split Parkinga predstavio projekt kojim je riješen problem parkiranja u tom gradu jer je prije toga vladalo mišljenje da u Splitu nema slobodnog parkirnog mjesta. No, nakon implementacije tog projekta ustanovilo se da je uvijek bilo oko 30 posto parkirnih mjesta slobodno, samo građani nisu znali koja su to slobodna mjesta.

>>>Kordić: Gradovi trebaju biti predvodnici energetske tranzicije

– U taj smo projekt krenuli najprije iz menadžerskih razloga jer Grad Split nije imao nikakvu strategiju rješavanja tog problema. Riječ o prvom rješenju u Europi po kojem senzori pokazuju stanje na parkiralištu, a informaciju koriste vozači koji se upućuju tamo gdje ima mjesta – ispričao je Bartulić.

Ova je investicija koštala 2,83 milijuna kuna koja bi nam se trebala vratiti za dvije godine, dok je na postavljanje senzora na 1600 potrošeno šest mjeseci. No najveća je dobit, rekao je Bartulić, ta da su Split Parkingu povećani prihodi, optimiziran je rad parkirališta, a podaci koje dobijamo mogu biti korisni i za druge projekte.

48 sati: Split, grad po mjeri građana – usluga koja diže kvalitetu života, Mario Bartulić, Mato Franković, Dario Hrebak, Dubravko Bilić, Matijana jergović, Igor Cerinski; Foto: Dražen Lapić/Lider

Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, rekao je da će u tom gradu vrlo brzo 90 poto poslovnih procesa biti digitalizirano, navevši primjer da će svaki račun koji se fakturira prema gradu Bjelovaru građani moći vidjeti i znati u što se troše pare.

– Mislim da moramo mijenjati stvari radi transparentnosti. Već je 70 posto toga realizirano, danas je deset posto manje zaposlenih u gradskoj upravi unazad godinu dana, čime smo uštedjeli 1,5 milijuna kuna. Bjelovar je treći po brzini po izdavanju građevinskih dozvola u godinu dana – rekao je Hrebak.

I Dubrovnik bi trebao do 2021. digitalizirati svoje procese, kako je rekao gradonačelnik Mato Franković. Kako je zaključio, ako uvid u račune koje plaća grad može imati revizija ili budući gradonačelnik, zašto ne bi i građani, a osim toga takvim otvorenim informacijama podići će stigmu zaposlenicima u lokalnoj upravi.

No ima još projekata:

– Za godinu dana očekujemo da će svaka kuća imati vodu, sada je nema trećina. Osim toga, počeli smo kontrolirati dolazak kruzerskih gostiju, ove godine nije bila veća gužva, a slijedećih godina želimo dostići cilj od njih četiri tisuće istovremeno – rekao je Franković.

Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega rekao je da su u tom gradu, koji ima mali budžet za razliku od Dubrovnika i Bjelovara, uspjeli pronaći pametna rješenja za recikliranje otpada, vlastitim su sredstvima osigurali jednosmjensku nastavu, izgradili su sportsku dvoranu. On je rekao da nema smisla ići u projekte koji će biti čak i besplatni ako ne trebaju građanima, a iziskuju sredstva za održavanje. No građani su spremni plaćati ono što im treba.

– Nastojimo 50 posto proračuna bazirati na EU novcu. Mi ne gubimo investicije niti ulagače upravo zbog takve politike – rekao je Bilić.

Ipak, napomenuo je da bi taj grad uskoro mogli zaobilaziti investitori jer je Ludbreg mali grad s deset tisuća stanovnika i nema više dovoljno radne snage.

O tome kakva pametna rješenja mogu ponuditi gradovima govorio je Igor Cerinski iz Hrvatskog Telekoma koji je upravo surađivao sa Split parkingom. Cerinski vjeruje da će Zagrebparking slijediti primjer Splita, podsjetivši po drugi put danas da je milijarda kuna zarobljena za ovakve investicije lokalne samouprave zbog sporosti ponajprije državne administracije.

>>>Domac na 48 sati: Hrvatska treba biti sama sebi uzor

Matijana Jergović iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar navela je primjer praćenja kvalitete unutarnjeg i vanjskog zraka u školama. Rekla je da ugljični dioksid utječe na koncentraciju i prijenos znanja i da predstavnici gradova moraju iskoristiti svoje javne zavode kako bi došli do sličnih podataka važnih za kvalitetu života.

– U Zagrebu se prati najveći broj parametara, a možemo sredstva dobiti iz EU za te projekte – rekla je Jergović.

Sudionici u raspravi su zaključili da je država najveći kočničar provedbe lokalnih projekata i povlačenja novca iz EU fondova, o čemu će se raspravljati sutra, na drugom danu konferencije 48 sati.