14. lipanj 2016.

Hrvatska treba prijeći na suvremene tehnologije i napraviti mix klasične i energije iz obnovljivih izvora

U nastavku Liderove konferencije Energetska budućnost Hrvatske Dejan Ljuština, PWC Hrvatska, govorio je o novoj budućnosti energetike – strateškim pogledima na transformaciju energetskog sektora.

Svjetski megatrendovi promijenit će i energetski sektor i tržište - mijenjanju se poslovni modeli, razvija nova tehnologija i imamo pametna energetska rješenja, cijene energije padaju, tržište energenata usporava, potražnja za naftom usporava i na globalnim tržištima, profitabilnost proizvodnje energenata nikad nije bila niža, a tu je i utjecaj velikih sila na energetski sektor…. Energetska transformacija je ralnost, pitanje je kad će se dogoditi, kakav će biti njen utjecaj, te što trebaju vlade napraviti, a što kompanije? I kompanije i države moraju mijenjati energetsku strategiju. Veliki proizvođači nafte Saudijska Arabija i Norveška trenutačno mijenjaju gospodarsku strategiju. Norveška, primjerice, želi zabraniti korištenje vozila na benzin do 2025.. A Total, velika naftna kompanija, će 20 posto sredstava investirati u obnovljive izvore pod pritisakom njihovih investitora.

Prije godinu dana G7 su se obvezale da će do 2050. smanjiti emisiju CO2 do 70 posto. No pitanje je kako će druge zemlje poput Kine to prihvatiti.

Država može zadržati trenutačni kontrolni sustav ili ići na sustave gdje je mnogo veća mogućnost za kupce i nove tehnologije, uvjeti u kojima se tržište pokreće te se regionalno poizicionirati kao proizvođač energije kroz investicije u obnovljive izvore. Uloga regulatora u novim uvjetima bit će sve važnija i treba graditi kapacitete regulatora.

Ivica Jakić iz Ljexa je odgovorio na pitanje može li Hrvatska postati relevantan energetski partner na europskom tržištu.

- Može i mora, ističe Jakić.

U Hrvatskoj se sad radi novi iskorak u energetskoj strategiji, a s obzirom na preslagivanje na tržištu energije i okretanje obnovljivim izvorima energije, Hrvatska treba preći na suvremene tehnologije i napraviti mix klasične i energije iz obnovljivih izvora, te stvoriti dodanu vrijednost gradeći male elektrane koje mogu opskrbljivati energijom članice Europske unije.

Prošle godine je u Hrvatsku uvezeno električne energije u vrijednosti od 325 milijuna eura, ali je HEP jedna od rijetkih tvrtki u okruženju koja već treću godinu zaredom posluje s dobitkom, dok su sve velike energetske kompanije u gubicama od 300 milijuna do 5,7 milijardi dolara i sve se plaše Googleova dolaska u Europu i njegove koncepcije električne energije. Europa razvija sofisticirane pametne energetske mreže, velike kompanije okreću se obnovljivim  izvorima energije, ali traže njihovu proizvodnju u ‘tuđem dvorištu’ što omogućuje razvoj tehnologije. Hrvatska u tom slučaju treba organizirati institute i energetske tvrtke te iskoristiti vlastite stručnjake i pamet. Treba iskoristi potencijale, primjerice, biomasu koju izvozimo jer je 25 megavata biomase jednako 100 megavata vjetra. Hrvatska, zbog pozicije, ima mogućnost umrežiti se energetski s ostalim članicama EU.

Davor Škrlec, zastupnik u Parlamentu EU, u predavanju o SmartGrids – jednom od temeljnih stupova niskougljičnog razvoja energertike i transporta, istaknuo je da će Hrvatska, unatoč predispozicijama i resursima, možda prepustiti zemljama u susjedstvu u EU da budu lideri u energetici. Danas je na djelu energetska unija, a jedan je od ključnih političkih prioriteta EU korist za građane kroz nižu cijenu energije i vlastitu proizvodanju. Tu je prilika i za gospodarstvo, ali Hrvatska premalo ulaže u inovacije, a utjecaj na klimatske promjene najviše imaju energetika i transport. Reforma energetskog tržišta predviđena je za 2016., a prilika za Hrvatsku je u makroregijama Dunavskoj i Jadransko-jonskoj, a održiva energetika i održivi transport su temeljni stupovi strateških smjernica obje makroregije.