[gallery columns="5" ids="228004,228005,228006,228007,228008,228009,228010,228011,228012,228013,228014,228015,228016,228017,228018,228019,228020"]
- U Hrvatskoj imamo brojne autohtone sorte i svima trebamo pokazati naše vinske ljepote, od otoka do Slavonije. Puno smo radili na promociji vinarstva i vinogradarstva prije ulaska u EU, pripremili smo Nacionalni program pomoći sektoru vina težak 11,5 milijuna eura, tu su i ulaganja u vinarije i konverziju vinograda. Puno toga je napravljeno, ali puno toga i stoji pred nama – istaknula je zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol otvarajući prvu međunarodnu znanstveno stručnu konferenciju ‘Vino i zdravlje‘.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Josip Zaher u svom uvodnom izlaganju iznio je nekoliko važnih brojki vezanih uz našu proizvodnju vina te poželio dobrodošlicu svima.
Više o konkretnim brojkama i stanju hrvatskog vinarstva i vinogradarstva elaborirao je Đuro Horvat iz Udruženja vinarstva kroz predavanje Ekonomski aspekti vinske Hrvatske ”Vino Croatia – Vina Mosaica”.
- Nadam se da će odgovorno konzumiranje vina danas dobiti puno više ambasadora koji će to komunicirati u javnosti. Moj zadatak je da brojkama pokažem što mi poduzimamo da bi iskomunicirali ono što je naša kulturna baština i pokušam pokazati koje su ciljevi i misije samog projekta ‘Vino Croatia – Vina Mosaica‘ – poručio je Horvat, dodavši kako Hrvatska danas raspolaže s 28 000 hektara vinograda, odnosno 18 milijuna trsova vinove loze. Pojasnio je kako je prihod po hektaru kod nas još uvijek manji nego u glavnim vinarskim zemljama s kojima se želimo uspoređivati.
- Imamo 41 000 registriranih proizvođača, što pokazuje da su vinogradi u Hrvatskoj još rascjepkani, male površine i u rukama malih proizvođača – kazao je, uz napomenu kako smo zemlja bogate vinarske tradicije.
- Kad gledamo vanjskotrgovinsku bilancu i makroekonomske pokazatelje, naša zemlja zaostaje u proizvodnji u usporedbi s globalnim vinskim velesilama. Jasno je da u početku promjene idu malo sporije, ali nadam se da ćemo za 3-4 godine imati puno bolje rezultate. Trend pokrivenosti uvoza izvozom se nastavlja, premium tržišta još nisu pokrivena, ali situacija ide na bolje jer raste cijena izvoza naših vina koja se trenutno kreće oko 4,9 dolara po litri, što je jako bitno. Ne možemo se pohvaliti velikim udjelom u BDP-u kao europski vinski sektor, ali to je učešće kod nas stabilno na 0,9 posto, a cilj ga je dovesti na 1,4 posto u idućih nekoliko godina – izjavio je Horvat.
Za kraj je poručio da trebamo popraviti proizvodnju po hektaru, što je moguće samo uz suradnju sa svim drugim industrijskim sektorima.
- Ciljevi su dakle jasni, stabilizirati proizvod na domaćem tržištu, a onda produkciji kroz distribuciju i marketing dodavati višu vrijednost. Kroz ovaj projekt želimo otvoriti put novim tržištima i proizvođačima putem povezivanja velikih i malih. Moramo osigurati visoku kvalitetu proizvoda, biti konkurenti i brendirati se kako bi došli na vinsku mapu svijeta i na premium tržištima generirali premium cijenu – izjavio je Horvat, zaključivši da nikada nećemo bit veliki, ali moramo biti kvalitetni.