Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula je Liderovoj Konferenciji o izvozu održao kratko predavanje pod naslovom ‘TTIP: Hoće li donijeti više izvoznih poslova ili samo nove opasne konkurente na domaće tržište?‘
- Ova vrlo aktualna tema je sve samo ne standardna – poručio je, dodavši kako nas je TTIP uveo u svojevrsnu eru akronima koje šira javnost ne razumije i zato se osjeća isključeno iz procesa koje im direktno utječu na životu.
TTIP je dokument u kojem nije riječ samo o trgovini već će se, prema njegovim riječima, na njemu zasnivati ekonomsko partnerstvo u idućih nekoliko desetljeća. Sporazum se odnosi se na 800 milijuna građana, a Picula je istaknuo kako treba posebno uzeti u obzir i jedan bitan element za EU, a taj je da ona garantira 50 posto svjetskih socijalnih transfera.
- To u još većoj mjeri obvezuje EU pregovarače na dosljednost u procesu dogovaranja – naglasio je, pojasnivši kako pod TTIP spadaju trgovina, investicije, industrija i slično, dok se ne bi smio odnositi na javne usluge i GMO.
Osvrnuo se na situaciju u Americi koja ima svoje probleme oko donošenja TTIP, odnosno TPP-a, jer i tamošnji političari podliježu populizmu nauštrb pregovora. Adresirao je jedan od najčešćih prigovora sporazumu, a to je mehanizam zaštite ulagača, istaknuvši kako to nije ništa novo i dosad neviđeno.
- Preko 1300 postojećih sporazuma u Europi sadrži tu klauzulu, 127 puta su tvrtke na osnovu nje tražile odštetu i spor dobile u 44 posto slučajeva. Hrvatska ima sa SAD-om sporazum sklopljen 1996. u koji je uključen takav mehanizam – kazao je Picula, dodavši kako jedini problem oko toga stvara ‘stara Europa‘ koja je slične klauzule nametala novim članicama, a sada se buni kada bi se te odredbe trebale odnositi i na njihove tvrtke i gospodarstva.
Iznio je podatke prema kojima bi projicirana dobit od sporazuma trebala biti 90 milijardi dolara za SAD i 120 milijardi za EU, od čega 80 posto proizlazi iz ukidanja administrativnih barijera.
- Hrvatskoj bi TTIP donio usklađivanje tehničkog zakonodavstva, povećanu energetsku sigurnost i mobilnost radnika, zadržavanje postojećih poljoprivrednih standarda, otvorene liste za proizvode s oznakom zemljopisnog podrijetla, ukidanje administrativnih i financijskih barijera za srednje i male poduzetnike, što je posebno bitno jer bi nam otvorilo golemo američko tržište za taj bitan sektor gospodarstva – poručio je, zaključivši kako se zbog toga isplati pomučiti oko pregovora i informiranja javnosti.