17. ožujak 2016.

I bez uzaludnih trošenja resursa može se upravljati gradom na pametan način

Miro Soldić
Miro Soldić

[gallery columns="5" ids="221149,221150,221151,221152,221153"]

Javni prijevoz, upravljanje resursima, kriminalitet, društvene mreže, hitne službe, danas je sve te sektore moguće pratiti u stvarnom vremenu putem IBM-ove City Heart Beat aplikacije, što olakšava život građanima, ali i gradskim vlastima

Tako je poručio Alexey Ershov, potpredsjednik IBM-a odgovoran za poslovanje Smarter Citiesa Europe, kada je govorio o revoluciji mobilnih aplikacija i novim tehnologijama koje gradovima omogućuju dosad neviđenu razinu komunikacije s građanima, tijekom konferencije ‘Smart cities 2016 – Pametni gradovi: Budućnost počinje sada‘.

- Javni prijevoz, upravljanje resursima, kriminalitet, društvene mreže, hitne službe, danas je sve te sektore moguće pratiti u stvarnom vremenu putem IBM-ove City Heart Beat aplikacije, što olakšava život građanima, ali i gradskim vlastima – kazao je, osvrnuvši se na inovacije koje su uveli Madrid, Lyon, Stockholm, kineski Bandung i Rio de Janeiro.

U sklopu IBM-ovog Smarter Cities Challengea kompanija je poslala preko 800 stručnjaka u više od 130 gradova svijeta da pro bono rješavaju goruće probleme. Najzanimljiviji dio Ershovljeve prezentacije bilo je predstavljanje postignuća umjetne inteligencije poput računala Watson koje je porazilo Garija Kasparova u šahu i pobijedilo dvojicu najjačih kvizaša u Americi u emisiji Jeopardy.

- Koliko god je tehnologija dobra, ljudi su u nekim poslovima ipak nezamjenjivi – poručio je na kraju Ershov.

Igor Cerinski iz HT-a pozabavio se primjerima dobre prakse u Hrvatskoj kojih, prema njegovim riječima, ne manjka. Istaknuo je kako cilj inovacija mora biti kvalitetan sustav, a ne rješavanje pojedinačnih problema.

- Velika Gorica s e-mobilnošću, Krk pametni otok, Koprivnica s projektom digitalna čistoća, dubrovački pilot projekt Smart City sa cijelom silom rješenja predstavljaju primjere kako se bez uzaludnih trošenja resursa može upravljati gradom na pametan način i dobri su primjeri koji mogu biti uzor drugima – izjavio je Cerinski, uz napomenu da Hrvatska mora pratiti tehnološke standarde jer bez toga nije moguće imati standard koji će zadovoljiti suvremene građane.

- IT platforme srce su svih smart promjena, a nadam se da će primjera poput ovih gradova koje sam naveo biti i puno više – poručio je.

Renato Gherghinescu, urbani planer zadužen za ICT sektor bečke Smart City agencije podijelio je iskustva austrijske prijestolnice u implementaciji pametnih rješenja.

– Svaki grad mora pronaći svoj pristup koji uzima u obzir potrebe i tradiciju, nema univerzalnih rješenja. U Beču spajamo uštedu energiju i modernizaciju zgrada i infrastrukture sa zaštitom okoliša. Najvažnija je kvaliteta života građana, zato oni moraju biti uključeni u proces odlučivanja. Naravno krucijalna je jasna strategija i politička potpora promjenama – izjavio je Gherghinescu, objasnivši kako su Bečke gradske vlasti planirale dugoročno i jasno definirale ključne projekte.