U organizaciji poslovnog tjednika Lider i EOS-a u hotelu Westin održava se konferencija ‘Javni sektor i izazovi EU’ gdje je glavna tema što će se promijeniti u javnom sektoru nakon ulaska u EU prvog dana srpnja ove godine.
U uvodnom govoru direktor Lidera Željko Vukelić poručio je da je prilagodba EU zakondavstvu u zadnjoj fazi i da nema puno vremena za promjene i usvajanje zakona. Željko Ivančević iz European & Corporate Strategy u svom uvodnom govoru osvrnuo se na vrijeme održavanja ove konferencije.- Mislim da je bolje početi ranije nego kasnije. Ovo je tema koju treba dovoljno obraditi i nadam se da će svi dobiti dovoljno dobre informacije što ih očekuje – rekao je Ivančević.Prvo predavanje bilo je na temu europske perspektive i organiziranost djelatnosti i poduzeća u državnom vlasništvu. Milena Angelov, izvršna potpredsjednica CEEP-a, iznijela je podatak da 30 posto radne snage u Europskoj uniji radi u javnom sektoru, a da taj dio sudjeluje s 27 posto u ukupnom BDP-u.- Hrvatske kompanije su svjesne što ih očekuje kada uđu u Europsku uniju. Javni sektor je kralježnica u poslovanju, a zadatak CEEP-a je da ukaže na problem i pokuša ih riješiti. Javni sektor je alat za građane da iskoriste svoja prava i takav mora ostati – rekla je okupljenima Angelova. Istaknula je da sudjeluju na izradi direktivi o radnom vremenu što je iznimno bitno pitanje za radnike ali i poslodavce u javnom sektoru. Sada u radno vrijeme ulazi kompletno vrijeme provedno na poslu, što bi htjeli promijeniti.- Mi surađujemo u u izradi te direktive, ali isto tako važno je napraviti i direktivu za zapošljavanje mladih jer oni su pokretači ekonomije. Bez tih novih direktiva teško ćemo napraviti iskorak prema naprijed što je iznimno važno – dodala je Angelova.- Zajednički ciljevi usluga i djelatnosti javnog sektora definirani su novim Lisabonskim ugovorima, a najbitnije je da svi građani imaju pravo na usluge javnog sektora. Jedna od bitnih stvari je nova direktiva Europske komisije oko koncesija koja je u izradi- rekla je Angelova i na taj način dala uvod u predavanje Joanne Scychowske koja upozorila na važnost rješenja tog bitnog dijela javnog sektora.
- Europska komisija je četiri puta pokušala donijeti direktivu oko koncesija, ali nije uspjela. Iako se to čini kao jednostavan procesu postoji strašni pritsci od strane država članica što je dosada uvijek blokiralo donošenje vrlo važne direktive – rekla je Scychowska.Istaknula je da će se direktiva direktno utjecati na svakodnevni život, ali isto tako će stvoriti pravni okvir koji će donijeti sigurnost svim sudionicima koncesije. Do sada su postojala opća načela, ali su pravila bila različita od države do države.- Cilj nam je ukinuti prepreke i omogućiti svim članicima EU da izađu na druga tržišta. Sada za razliku od javne nabave, koncesije se nisu objavljivale javno i zbog toga netko recimo iz Mađarske nije znao za što se može natjecati u Francuskoj. To pokušavamo na ovaj način promijeniti i omogućiti izlazak poduzećima na druga tržišta – dodala je. Istaknula je da se ne radi o nametnutoj privatizaciji javne uprave i da sa strane Europske komisije nema forisiranja da se dijelovi javne uprave predaju u ruke privatnicima putem koncesija. No, na ovaj način se utvrđuje pravni okvir da bi svi imali sigurnost što do sada nije bio slučaj. - Direktiva postavlja okvir kako da se napravi natječaj, ugovor ali isto tako bi trebala srušiti prepreke i omogućiti lakši pristup. To bi se odnosilo na ugovore veće od pet milijuna eura, a bili bi isključeni dogovori između partnera u javnoj upravi, te se ne bi dirala u prijevoz putnika željeznicom i zrakoplovom jer to je već rješeno direktivom – istaknula je. Želja je Europske komisije da se stvori jedinstveno tržište za javnu nabavu, ali isto tako ne očekuju da će sve proći glatko. - Očekujemo probleme u implementaciji ove direktive ako se izglasa, ali to je put koji moramo proći da bi svima olakšali prijave za javne nabave. Nećemo ograničavati dužinu koncesija iako nam smeta što one mogu trajati i 90 godina, ali ćemo osigurati da se rade drugačije ugovori za razne dužine – zaključila je svoje predavanje Scychowska.Jedan od suorganizatora Željko Ivančević istaknuo je važnost uvođenja CAF standarda. Za razliku od ISO standarda kod CAF je laka mogućnost uspoređivanja standarda.- U Europi postoji preko 16 tisuća ustanova koje koristi taj standard, a u Hrvatskoj je bilo samo tri pokušaja. To nije dovoljno, a ovo je standard koji je moguće lako kontrolirati. Treba nam šest do devet mjeseci da se to uvede i ne vidim razloga zašto se to ne bi uradilo u Hrvatskoj. To osim usporedbi daje i građanima na uvid efikasnost nekog poduzeća – smatra Ivančević.
Cilj tog standarda je utvrditi, razviti, upravljati i poboljšati procesem, a rezultati su vidljivi odmah. Bitno je da se mogu uspoređivati sa sličnim subjektima iz drugih država. Ingo Block iz RWE Hrvatska istaknuo je da je potrebna liberalizacija tržišta energetske energije koja je na dijelu u EU od 1998. godine.- U Njemačkoj je 2011. godine lak 3,8 milijuna korisnika promijenilo dobavljača energetske energije. To će se morati dogoditi i u Hrvatskoj, te smo zaintersirani za taj posao – rekao je Block.Prvi dio završen je s panel diskusijom na temu energetske politike EU u kojoj su sudjelovali predstavnici HEP-a, ministarstva gospodarstva i RWE.- Mi smo u posljednjih dana izašli s paketom energetskih zakona, a posljednji iz serije, Zakon o tržištu plina, stupio je na snagu prije dva tjedna. Mi puno se posvećujemo obnovljivim izvorima, te pokušavamo slijediti europsku praksu - rekla je Kristina Čelić iz ministarstva gospodarstva. Tomislav Šerić, član Uprave HEP-a istaknuo je da Hrvatska slijedi direktivu 20/20, te da čak 35 posto energije dolazih iz obnovljivih izvora.- Još uvijek nema mogućnosti za skladištenje te energije, te je zbog tehnologije još uvijek je isplativije raditi veće sustave. Mi smo već sada ispunili norme iz direktive 20/20 i nastavit ćemo se truditi dalje – rekao je Šerić.Block je izrazio zadovoljstvo što je Hrvatska ispunila očekivanja iz direktive, a ističe da su prirodni resursi Hrvatskoj veliki plus.