03. srpanj 2015.

Jurčić: Zločin je uvesti deviznu klauzulu u državu poput Hrvatske

Jasmina Trstenjak
Jasmina Trstenjak

[gallery columns="5" ids="227406,227407,227408,227409,227410"]

- Mi smo prije 20 godina odredili tečaj koji nas je udavio, a onda smo to davljenje stabilizirali

Tako je poručio Ljubo Jurčić sa trećeg okruglog stola u sklopu Liderove Konferencije o izvozu po nazivom ‘Kako će i koliko izvoz forsirati buduća hrvatska Vlada?‘. U žustroj raspravi sudjelovali su HDZ-ov predsjednik Odbora za financije Tomislav Ćorić, predsjednik Novog vala Ljubo Jurčić, aktualni potpredsjednik Vlade Branko Grčić i Ljiljana Katičić, OraH-ova predsjednica Odbora za gospodarstvo. Pod palicom Lideorovog glavnog urednika Midoraga Šajatovića razgovor se nakon polaganog početka rasplamsao u žestoku prepirku oko tečaja kune, te stare rak rane svih hrvatskih izvoznika.

Ćorić je branio politiku stabilnog tečaja, tvrdeći kako je sidrenje deviznog tečaja bilo prije 21 godinu, a od tada do danas smo se susreli sa sasvim novim setom problema.

- Fiksiranje tečaja su tempi passati, makroekonomska situacija države danas je neusporedivo teža u odnosu na ratno vrijeme. Danas 80 posto kredita ima valutnu klauzulu, a moram istaknuti da nije bilo nje, u ono vrijeme ne bi bilo ni kredita. Uostalom, HNB dopušta laganu deprecijaciju kune zadnjih par godina, ali naravno da to izvoznicima nije dovoljno – istaknuo je Ćorić, dodavši da tečaj nije jedini kreator konkurentnosti hrvatskog izvoznog proizvoda, nego samo jedna manja komponenta.

Za to nije htio ni čuti Ljubo Jurčić koji smatra kako smo ‘94. sami sebi vezali omču oko vrata i tako ugušili vlastito gospodarstvo pod izlikom održavanja stabilnosti nakaradno određenog tečaja.

- Kada je politika osjetila pritisak zbog deficita gospodarstva koji je došao kao posljedica tečaja, počeli su davati subvencije. Dakle, mi smo subvencionirali gubitke, umjesto da smo poticali proizvodnju kao sve normalne zemlje, i tako smo se upropaštavali. Novi val će mijenjati monetarni sustav. Devizna klauzula nije sveto pismo, treba sve dugove prebaciti u kune. Zločin je uvesti deviznu klauzulu u državu poput Hrvatske – oštar je bio Jurčić.

- Naši problemi su počeli kad smo prekinuli vezu politike sa znanošću. Još je strašnije što nam se danas hoće naturiti neke ekonomske teorije koje su suprotne interesima svake države, pa tako i Hrvatske – dodao je.

Grčić se složio s Ćorićem oko potrebe za stabilnim tečajem, ali su im se mišljenja razišla u ocjeni trenutačne situacije u kojoj se nalazimo, a na koju Grčić gleda poslovično optimistično. Ćorić je kazao da bi se, slušajući Grčića, moglo pomisliti da je sve u zemlji bajno, ali da smo ipak miljama daleko od toga.

Šajatović, koji je odmah na početku rasprave kazao da priželjkuje tijesne rezultate idućih izbora kako bi i manje stranke mogle vršiti pritisak na Vladu da se pozabavi izvozom, je Hrvatsku slikovito opisao kao zemlju koja ima ‘strah od letenja‘ jer se većina poduzetnika boji poletjeti van naših granica. Grčić se složio da je taj strah prisutan, ali da sve više jenjava, naravno, zahvaljujući politici i mjerama njegove Vlade. Ćorić je pak istaknuo kako misli da nema straha od letenja, već mnogim tvrtkama nije ni dana prilika da polete.

- Model koji u nas prevladava, temeljen na uvozu i potrošnji, doveo nas je u situaciju koju je jako teško ispraviti. Problematična je činjenica da kod nas nema supstituta za uvoz, što smo više rasli ekonomski rastao nam je i deficit vanjskotrgovinske bilance. S krizom se to donekle promijenilo, ali situacija najviše ovisi o tržištu EU. Trebamo povezivati izvozne sektore i raditi na stimulaciji domaće proizvodnje kao supstitutu uvozu jer bez toga nema jake ekonomije – naglasio je, dodavši kako je problem institucionalni okvir, odnosno nedovoljna aktivnost HBOR-a i HAMAG BICRO-a.

Katičić je istaknula kako se OraH zalaže za renesansu hrvatske industrije i tehnologije.

- Htjela bih poručiti da je izvoz sigurno jedna od glavnih konkurentnih prednosti Hrvatske, moramo raditi na otvaranju novih tržišta, a za to je ključno htjenje države – rekla je.

Oko važnosti izvoza za oporavak gospodarstva su se svi složili i ukratko iznijeli svoje viđenje mjera koje bi mogle pomoći njegovom rastu, a tako i oporavku cjelokupnog gospodarstva.

- Ovo što oni govore, to sve mi radimo – mrtav ozbiljan našalio se Grčić.

Iz publike je na kraju došla optužba da se ekonomska struka nikad oko ničeg ne može usuglasiti jer im to ne dozvoljavaju ega i stranačka pripadnost, ali to su svi unisono demantirali.