10. svibanj 2012.

Kako strani ulagači vide Hrvatsku

Ljudi u Hrvatskoj ne razumiju dovoljno važnost diverzifikacije, napomenuo je Davor Šustar, direktor Adriatic Business Consultinga na konferenciji ‘Budućnost EU: Nepredvidivi događaji na financijskom tržištu’ u organizaciji Lidera i ABC-a.

Šustar je u svom predavanju predstavio kako strani ulagači vide Hrvatsku, ukazavši na uglavnom poznate pluseve i minuseve Hrvatske kao ulagačke destinacije. Prednosti su skoro članstvo u Europskoj uniji, povoljan položaj, nizak politički rizik, dobri resursi (prirodni i ljudski), dobar međunarodni ugled, pa i pomalo nekonvencionalno, mogućnost figuriranja Hrvatske kao regije Austrije ili Italije, odnosno investitorske percepcije Hrvatske kao takve, što bi nesumnjivo bilo u gospodarskom smislu pozitivno. Problemi su, pak, loš porezni sustav, glomazna birokracija, manjak poticaja ulaganjima, prodavanje umjesto iznajmljivanje zemlje u industrijskim zonama, veličina tržišta, skuplja radna snaga od neposredne okoline, slaba gospodarska vidljivost vani (nema brošura, konferencija, prezentacja itd. Hrvatske u inozemstvu) te velik trošak financiranja. Otkrio je Šustar i da puno ljudi nije svjesno kako svaki racionalni investitor ulaganje stavlja u odnos s drugim mogućim ulaganjima s fiksnim prinosom.

U drugom predavanju, ‘Kako upravljati portfeljima i što učiniti da diverzifikacija bude uspješna’, Christian Vassalli iz švicarske banke za privatno bankarstvo Union Bancaire Privee rekao je kako nema jedinstvenog, univerzalnog profila rizika i pojasnio kako se stvara investicijski portfelj. Utvrđuje se dugoročna perspektiva ulaganja, taktički se razmjeste sredstva, realiziraju kupovine i provodi revizija portfelja. Diverzifikacija, ponovo je naglašeno, igra posebnu ulogu u stvaranju portfelja, što je Vassalli dokazao primjerima kretanja raznih ulaganja kroz određeno vrijeme. Pojednostavnjeno, što je danas unosno i popularno, sutra možda generira gubitke, zato je što kvalitetnija diverzifikacija ulaganja presudna za dugoročnu održivost portfelja.

Najdetaljnije predavanje, ono o situaciji u eurozoni i predviđanjima kretanja svjetskih financijskih tržišta, održao je Michel Girardin izvršni direktor UBP Geneve. Okosnica izlaganja bila je jasna opredjeljenost Girardina protiv koncepta štednje koji izaziva kontroverze u Europi, što je potkrijepio nizom podataka iz vremena Velike depresije u Americi i grafikonom koji je pokazao kako odnos javnog duga prema BDP-u može padati i bez rezanja, povećanjem gospodarskog rasta koji anulira rast duga. Prema njemu, mogući razvoji događaja u eurozoni su opredjeljenje za štednju, opredjeljenje za rast, bankroti zemalja koje ne mogu servisirati dugove, monetizacija (primjer je SAD trenutno) i inflacija. Crni labud, neočekivani događaj s velikim posljedicama može biti izlazak Grčke iz eurozone, kao i predstojeći pregovori o fiskalnom paktu. Za Grčku bi izlazak iz eurozone značio kolaps banaka i devalvaciju ponovno uvedene drahme za najmanje 40 posto. Euro, primjetio je Girardin, nije zamišljen za izlazak.

Ako žele da euro opstane, tvrdi, članice eurozone morat će shvatiti da bogate zemlje moraju dati siromašnima. U zaključku, Girardin je rekao kako načelna prognoza djeluje pozitivno jer je Europska središnja banka shvatila trenutne rizike, povjerenje poslovnog sektora se popravlja, SAD usprkos problemima ostvaruje gospodarski rast i pad nezaposlenosti, a tržišta u razvoju i dalje uspjevaju biti lokomotive globalnog gospodarstva i nude spas dovoljno vještima (bijeli vitez, suprotnost crnom labudu).