Drugi dio susreta gradonačelnika i poduzetnika na konferenciji 48 sati bio je posvećen komunalnom otpadu, ali i uštedama koje jedinice lokalne samouprave mogu postići kroz bolju naplatnu komunalne naknade.
Primjer dobre prakse u upravljanju komunalnim otpadom su grad Križevci koji su dobili Eko oskar od Ministarstva zaštite okoliša, te nagradu Udruge gradova. Oni se brinu oko nešto više od osam tisuća domaćinstva, a od prije sedam godina krenuli su s pilot projektom odvojenog skupljanja komunalnog i korisnog otpada. Sada su to proširili na cijeli grad i bilježe rezultate.
- Naplatu sada vršimo prema veličinama posuda, a za višak naplaćujemo dodatno po vrećici. U početku smo imali zelene otoke gdje su građani mogli odlagati svoj otpad, ali s tim nismo bili zadovoljni. Sada kada građani imaju samo dvije kante su rezultati puno bolji, a i sami građani imaju manje problema – istaknula je Dijana Mijač Dretar, voditeljica sustava kvalitete i zaštite okoliša pri Komunalnom poduzeću Križevci.
Istaknula je da 25 posto otpada iz korisnog otpada iskoristi, a najviše se skupi papira i kartona. Što se tiče tekstilnog otpada u suradnji s udrugom Humana nova oni ga ili iskorištavaju ili prodaju u reciklažu. Također potrošili su sedam milijuna kuna za sanaciju starog i otvaranje novog odlagališta, te su uložili u sortirnicu otpada i pogon za grijanje na bio masu. Građanima svake godine dijele brošure s terminima odvoza smeća, ali i kupone za odvoz glomaznog otpada te tako građani znaju planirati svoje radove. Tijekom proljeće i jesenske sječe sa mobilnim drobilicom za biomasu po gradu usitnjavaju grane, a to koriste za grijanje prostora za odvajanje. Najviše su uložili u edukaciju građana.
- Mi smo održali preko 30 predavanja u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, te sastanke s predstavnicima stanara i mjesnih odbora. Također uveli smo eko patrole koje fizički provjeravaju kantu za korisni otpad i ako nađu nedozvoljene stvari zalijepe naljepnicu s upozorenjem. Puno ulažemo u edukaciju i to nam se isplati – rekla je Mijač Dretar.
Gradonačelnicima je Miro Marinković iz Gradatina predstavio mogućnosti uštede kroz javnu rasvjetu. Trenutna situacija je da se dosta energije, ali i svjetlosnog onečišćenja stvara bezveze, te je to mogućnost gradovima za dodatne uštede. - To se mora napraviti ozbiljno s projektantima kako bi se točno razvrstale ulice i napravila gradacija. Nemojte nasjedati na fore o uštedama od 70 do 80 posto jer to nije realno. Ako vam nešto nije jasno ili želite dodatno pojašnjenje oko svojih radova konzultirajte se s hrvatskim društvom za rasvjetu. Ekološka svjetiljka je ispravno ugrađena svjetiljka koja omogućava optimalnu iskoristivost i kontroliranu distribuciju svjetlosnog toka izvora tamo gdje želimo i ne rasipa svjetlosni tok u okolinu kroz cijeli životni vijek proizvoda – istaknuo je Marinković.
Kako svaki grad muku muči s proračunom a u kojem s otprilike 13 posto sudjeluje komunalna naknada gradonačelnici su sa zanimanjem pratili predavanje Rade Ignjatovića iz Libusoft Cicoma i Flavia Mendikovića iz Geodetskog zavoda Rijeka. Oni su predstavili model kako bi gradovi mogli povećati dobivena sredstva od naknada za 100 posto.
- Radi se o tome da morate geodetski izmjeriti sve objekte koji se nalaze kod vas, a na primjeru 26 gradova i općina na taj način ima čak 90 posto više kvadrata od kojih do tada niste ubirali naknadu. Primjer su Čavle koje su prije izmjera ubirale 2,7 milijuna kuna naknada, a sada preko pet milijuna. Također trebate poraditi i na naplati jer što potraživanje duže stoji ono će biti teže naplativo – podvukao je Ignjatović.
Drugi dio završen je okruglim stolom s temom jesu li gradovi spremni zaštiti okoliš na kojem su sudjelovali Sven Muller direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Mauro Jurman zamjenik gradonačelnika Umaga i Goran Gregurek direktor Komunalnog iz Križevaca pod moderatorskom palicom Darija Runtića iz Udruge gradova. Istaknuli su da je primjer Križevaca ustvari reklama za fond jer je to primjer dobre prakse koji bi trebali koristiti i drugi gradovi.
- To je primjer da ako je sve dobro osmišljeno s pravilnim vremenskim hodogramom se sve stigne napraviti i sve ide po planu. Oni su iskoristili sredstva od fonda i realno sagledavajući stvar napravili su odličan posao – rekao je Muller.
S druge strane Gregurek smatra da je Vlada odnosno resorno ministarstvo prenaglo donijelo zakon o gospodarenju otpadom. - Mi nismo previše sudjelovali u izradi tog zakona, a on je ogroman i ima preko 300 stranica. Po mojem mišljenju on nije dobar, a i saborski odbor se složio s tim da nije dobro napravljen. Prilikom donošenja bilo je 50 amandmana. Takvi zakoni se ne trebaju donositi po hitnoj proceduri već se dobro treba razmisliti i konzultirati stručnjake – istaknuo je Gregurek.
Zamjenik gradonačelnika Umaga Mauro Jurman istaknuo je da imaju problem kao i svi morski gradovi, a to da preko zime imaju 15, a ljeti 60 tisuća stanovnika. Najviše muke im zadaje građevinski otpad.- To nemamo rješeno od 2009. godine kada nam je zatvoren deponiji, a tu je i sporost države od koje želimo otkupiti to zemljište. Također voljeli bismo vidjeti s fondom o mogućnostima da nam sufinanciraju uređenje deponija. Sada nije problem, ali ako se probudi građevinski sektor na razinu prije krize, bit će i to veliki – istaknuo je Jurman.
Odgovor je dobio od Svena Mullera koji je istaknuo da oni ne sufinaciraju projekte koji imaju ekonomsku samoodrživost kao što su građevinski deponiji, te je dodao da neće sufinacirati projekte bez studije izvedivosti i političke igrice. Na pitanje gradonačelnika Donjeg Miholjca Zorana Kovača o mogućnosti da s većim postotkom sufinaciraju uređenja odlagališta što se mora po europskoj direktivi napraviti dobiveni su pozitivni signali.- Mi radimo na tome, ali ne za sve. Oni koji rade i pokušavaju će dobiti veću pomoć, ali oni koji su bili pasivni to mogu zaboraviti – zaključio je prvi okrugli stol Sven Muller