Aktualno
StoryEditor

Kavran: U državnim institucija nema nijednog ureda vezanog za izvoz

03. Srpanj 2018.

U nastavku Liderove 5. konferencije o izvozu Pametni znaju čemu služi izvoz održan je okrugli stol o mogućnosti financiranja i osiguranja izvoznih poslova. U raspravi kojom je moderirao Tin Bašić, novinar Lidera, sudjelovali su; Damir Grbavac, UMFO, Vedran Jakšić, HBOR, Vedrana Jelušić Kašić, EBRD, Zvonimir Samodol, HKO, Marijana Oreb, HAMAG BICRO, Antonija Zorić, HPB, i Anton Kovačev, EIB.

Nadovezujući se na temu protekcionizma, Kovačev je izjavio da će protekcionizam i trgovinski rat između SAD-a i Europske unije hrvatske izvoznike manje okrznuti zahvaljujući tome što je Hrvatska članica EU. EIB ulaže u dugoročne projekte u Hrvatskoj, vrijednosti iznad 25 milijuna eura što je neizravno podupiranje izvoza, ali izvoznicima daje i manje kredite uz nižu kamatu preko hrvatskih poslovnih banka.

>>>Liderova konferencija – Drakulić: Izvoz premašio 20% ukupnih prihoda u gospodarstvu

Poticanje tvrtki koje su izvozno orijentirane u skladu je sa strategijom EBRD-a i više od 70 posto investicija te banke uloženo je u privatni sektor, izjavila je Jelušić Kašić pritom ističući Orbico, Aluflexpack… Zorić iz HPB-e je govorila o tome koliko su izvoznici rizični kao klijenti te naglasila da ta državna banka snažno podupire poduzetnike posebnim kreditnim linijama, a što se tiče rizika ne gleda se samo izvoz nego izvozna niša. Jakšić je istaknuo da HBOR kao državna banka potiče izvoz te da ukupan udio kreditiranja izvoza u bilanci te banke unatrag 25 godina iznosi 160 milijardi kuna.

>>>Počela Liderova konferencija o izvozu – Izvoz zaslužuje biti vijest!

Prema riječima Oreb iz HAMAG BICRO-a više od 1100 malih i mikro poduzetnika dobilo je ukupno 750 milijuna kuna kredita. Radi se većinom o startup poduzetnicima koji već rade na dogovorima za izvoz ili to namjeravaju. Prema riječima Grabovca mirovinski fondovi nisu zainteresirani za kratkoročna ulaganja, ali otvoreni su kvalitetnim kompanijama. Imovina mirovinskih fondova je trenutačno 94 milijardi kuna, od čega je veliki dio u državnim obveznicama, ali ulažu i u velike tvrtke poput Končara, AD Plastika, Ericssona Nikole Tesle.

Hrvatsko kreditno osiguranje je prema riječima Samodola prošle godine isplatilo pet i pol milijuna kuna odštete tvrtkama koje su imale osigurane račune u poslovanju s Agrokorom, a ove godine očekuju domino efekt slučaja Agrokor i isplatu veću od milijun eura. Poruka izvoznicima je da poslove treba osigurati.

>>>Danas u Hrvatskoj – Liderova konferencija o izvozu

U raspravu se uključio i Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, pitanjem kolika je potražnja izvoznika za kreditima? Jelušić Kašić je odgovorila da je slabija, posebno prošle godine, na što je utjecao slučaj Agrokor, no ove godine očekuje se veća potražnja. Također je istaknula da bi nekim djelatnostima trebalo omogućiti alternativno financiranje, a ne samo preko banaka, primjerice ICT sektoru.

Prema riječima Jakšića na tržištu kapitala je 30 milijardi kuna kojima se želi dodatno probuditi aktivnosti na tržištu, no ne mora nužno značiti da svim tim novcem treba kreditirati direktan izvoz nego i unaprijediti proizvodnju u Hrvatskoj. Đuro Njavro, ZŠEM, je upozorio da nitko ne omogućuje dugoročne kredite za školovanje što je vrlo loše, a Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera, rekao je da je loše i to što u državnim institucija nema nijednog ureda vezanog za izvoz, čime vlada RH pokazuje da joj nije stalo do izvoza za što je zaradio veliki pljesak prisutnih.

19. travanj 2024 08:23