Neki pravni stručnjaci tvrde predstečajne nagodbe imaju ozbiljnih propusta kod prijave potraživanja.
Obzirom da je u prethodnom tekstu objašnjeno kako funkcionira postupak prijave potraživanja, treba imati na umu da on ima i kontrolni mehanizam. Kontrolni mehanizam u slučaju prijavljivanja ‘nepostojećih tražbina‘ sakriva se u 47. članku Zakona koji se odnose na revizorsko izvješće.
Naime, izvješće ovlaštenog revizora mora sadržavati izvješća o financijskom poslovanju uz zahtjev za provođenje postupka predstečajne nagodbe, izvješće revizora o planu financijskog i operativnog restrukturiranja te što je i najvažnije – izvješće o realnosti i objektivnosti popisa obaveza.
Neovisni revizor treba se uvjeriti da dužnikov popis obaveza prema vjerovnicima sadrži njihovu ukupnu vrijednost i oznaku namirenja za svaku pojedinačnu obavezu. Isto tako, revizor treba zahtjevati da se uz popis obaveza prema vjerovnicima prezentiraju i bilješke koja, pak, trebaju sadržavati opis kriterija za razvrstavanje pojedinih obaveza.
Nesporazumi se događaju jer najvećem dijelu korisnika revizorskog izvješća nije posve jasno značenje fraze – objektivno i realno. Kao što je poznato ta faza, koliko god idealno zvuči ne podrazumijeva točnost izvještaja pa se procjenom može izraziti pozitivno mišljenje o predmetu revizije, iako on može sadržavati niz netočnosti i propusta.
Odgovore na pitanja što nakon predstečaja, koliki su efekti predstečajeva i kakvi su rezultati u usporebi sa stečajevima, struka će ponuditi 9. travnja na Liderovoj konfrenciji ‘Predstečajne nagodbe – jučer, danas, sutra‘. Uvodno izlaganje sudionicima konferencije prezentirati će ministar financija Slavko Linić, dok će analizu efekata predstečajeva i rezultate istraživanja o naplatima predstaviti predsjednica FINE Anđelka Buneta.