U zagrebačkom hotelu Antunović danas je počela tradicionalna, 9. konferencija IT tvrke Mikrocop. Konferencija nazvana ‘Bespapirno poslovanje u privatnom Mikrocop oblaku‘, okupila je stotinjak sudionika iz IT-a, financija i javne uprave.
Glavna tema konferencije je digitalizacija poslovanja. U uvodnom predavanju Ivica Metlikovec, direktor Mikrocopa Hrvatska pojasnio je prednosti bespapirnog poslovanja. Osim automatizacije poslovnih procesa, lakšeg arhiviranja dokumenata i njihovog naknadnog pregleda, bespapirno poslovanje nudi i goleme uštede. Na prosječnoj kompaniji koja ima godišnji promet od milijun eura, uštede na bespapirnom modelu rada iznose i do 100.000 eura.
Mikrocop samo u Hrvatskoj godišnje skenira više od milijardu dokumenata. Primjerice, samo u Prvirednoj banci Zagreb godišnje na oko 600 skenera prođe oko 130 milijuna dokumenata, a Mikrocopov softwer korišten je i u popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini.
Grupa Mikrocop postoji već 40 godina – u počecima se bavila servisima, dok je ranih devedesetih donesena odluka o outsorcingu bankarske dokumentacije. Kako bi bili dostupni svim klijentima imaju sedam vlastitih i jedan partnerski dokumentacijski centar u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori. Najviše novih usluga razvija se slovenskom Abankom nakon čega se iste usluge nude ostalim kapitalnim klijentima popu Hypo banke, Mercatora i Nove Ljubljanske banke.
Klemen Klimar iz Mikrocoopa podijelio je sudionicima iskustva suradnje u bankama Adriatic regije. Klimar kaže će uvijek postojati procesi koji će zahtijevati papirne dokumente. Pitanje na koje on želi odgovoriti jest kako ih digitalizirati. To je posebno važno u bankarskom sustavu jer je velik izazov digitalizacija i optimizacija kreditnih mapa koje se vrlo dinamični dokumenti i moraju proći sve odjele u banci.
Istovremeno, velik broj ljudi treba istovremeno imati pristup mapama, što povlači pitanje sigurnost ako se mape digitaliziraju izvan banke. Predaju li se mape u ruku Mikrocopu, sve se evidentiraju bar-kodom te se u arhivskom centru skeniraju. Nakon toga ide niz kontrola, poput kontrole skenirane slike.
Izazov je kako obuhvati dokumente prije poslovnog procesa i kako digitalizirane dokumente ‘natjerati‘ da pokreću poslovne procese – priznaje Klinar. Primjer takve prakse je likvidacija faktura, koja mora proći nekoliko odjela u poduzeću ne bili se likvidirala. To nosi opasnost da se ona izgubi ili da direktor mora proći cijelu Hrvatsku ne bi li je potpisao. Digitalizacijom, faktura se skenira na šalteru i šalje odgovornim osobama, čime se troškovi ručnog unosa u startu smanjuju za 50 posto.