Aktualno Konferencijske vijesti Preporučeno

Konferencija o obiteljskim tvrtkama: Kako do akvizicija, kapitala i kada angažirati konzultanta

Darijo Krešić; Foto: Dražen Lapić/Lider

U nastavku 9. Liderove konferencije o obiteljskim tvrtkama, Darijo Krešić iz tvrtke Grubišić i partneri sudionicima je pomogao odgovoriti na pitanje kako kupiti drugu tvrtku. Iako je u anglosaksonskom svijetu preuzimanje i spajanje tvrtki vrlo uobičajeno, u Hrvatsku to još polako dolazi, objasnio je Krešić u uvodu. Podatak da 50 do 70 posto akvizicija bude percipirano kao neuspješno ili razočaravajuće za kupca unutar 3 godine, ne treba odbijati ljude od razmišljanja o akvizicijama, poručio je Krešić. Tri osnovna elementa kupnje tvrtke su odgovor na pitanje zašto uopće kupiti neku tvrtku, kako to učiniti jednom kada odluka padne te kako upravljati nakon što je akvizicija realizirana.

>>>Miodrag Šajatović: Agrokor je bio obiteljska tvrtka

Nedovoljni razlozi za kupnju, objasnio je Krešić, uključuju višak likvidnosti, kupovinu isključivo radi rasta, pritisak vlasnika ili drugih dionika i kopiranje konkurencije, dok se kao poželjni razlozi pojavljuju akviriranje znanja ili proizvoda, jasna zamisao o poboljšanju preuzete kompanije, efikasniji dolazak do kupaca i uočavanje sinergijskih učinaka spajanja (unaprjeđenje prodaje, bolji uvjeti napade kod dobavljača, racionalizacija, dupliranje korporativnih funkcija). Valja napomenuti da je pretjerano optimistična procjena sinergijskih efekata, prema istraživanjima, najveći razlog neuspjeha akvizicija.

Darijo Krešić

Osam faza

Što se tiče samog procesa, Krešić je naveo osam faza preuzimanja počev od inicijalne analize, koju slijede prijedlog osnovnih uvjeta transakcije, dogovor i potpis osnovnih uvjeta, dubinsko snimanje, izrada obvezujuće ponude, izrada transakcijske dokumentacije, potpis transakcije te zatvaranje transakcije. Najčešći izazovi koji se javljaju kod preuzimanja su prije svega nerealna očekivanja prodavatelja glede cijene (pretjerana valorizacija trudi i emocija, precjenjivanje nekretnina i pokretnina, precjenjivanje povijesnih rezultata i brenda) i nespremnost na strukturirani proces.

>>>Konferencija o budućnosti obiteljskih tvrtki: Najljepše je raditi u obiteljskoj kompaniji

U periodu nakon realizirane akvizicije, zaključio je Krešić, kao najveći problemi javljaju se loša inicijalna logika (pogrešni razlozi za ulazak u transakciju), loša egzekucija (greške u koracima poput loše strukture, valuacije ili dubinskog snimanja) te loša implementacija (neispunjenje zacrtanih ciljeva akvizicije).

Cilj burze je da bude “financijski hub”

Morana Plejić, voditeljica Progress tržišta Zagrebačke burze, održala je predavanje na temu o tržištu kapitala za mala i srednja poduzeća te kako do kapitala.

– Cilj burze je da bude “financijski hub” za financiranje i poticanje kompanija u svim fazama rasta, “mjesto susreta” kompanija i investitora te da potiče kompanije na korištenje sredstava vanjskih investitora, istaknula je Plejić.

Morana Plejić

Tržište kapitala omogućava pomoć u prikupljanju novog  kapitala, izlaz iz dužničkog financiranja, ulazak novih investitora, širenje baze investitora i privikavanje na zahtjeve vanjskih investitora, prodaja samo dijela kompanije, zadržavanje većinskog dijela vlasništva te bonuse djelatnicima u vidu udjela u poduzeću.

“Out of the box” razmišljanje

U posljednjem predavanju, Boris Teški iz Instar business consultinga savjetovao je sudionicima kada angažirati konzultanta, premda je odmah napomenuo da neće odgovoriti jasno na pitanje kada to treba napraviti, već da to moraju sami vlasnici odlučiti.

Prema njemu, obiteljske tvrtke uspješne su u upravljanju dnevnim problemima poslovanja, ali izazov predstavlja prihvaćanje i donošenje strateških planova koji povezuju trenutnu poziciju tvrtke s dugoročnom vizijom gdje bi mogla biti. Kao konkretni problemi s kojima se obiteljske kompanije prije ili kasnije suoče, posebice nakon tranzicije prema drugoj generaciji su odlučivanje obiteljske neformalne hijerarhije, utjecaj ovisno o tome tko je bliže najutjecajnijem članu obitelji, primjena koncepta “Ja mislim…” bez pripreme i argumenata te donošenje odluka u neposlovnom okruženju. U tom smislu, konzultant donosi neovisan stav, “out of the box” razmišljanje, neovisnost o obiteljskim odnosima i stavovima, profesionalan pristup, iskustvo u praksi i mogućnost angažiranja stručnjaka za određene probleme. Postoje, dakako, i minusi. Angažiranje vanjskih stručnjaka znači dodatni trošak, oslanjanje na osobu koja ne poznaje specifičnosti obiteljskog poslovnog modela i nepoznata je članovima obitelji, davanje pristupa osjetljivim informacijama ljudima izvan obiteljskog kruga, a tu su i pitanje povjerenja, kao i nesigurnost prilikom odabira.

Boris Teški

U Hrvatskoj, obiteljske tvrtke od konzultanata očekuju pomoć pri tehničkoj provedbi prijenosa poslovanja (43 posto), procjeni vrijednosti tvrtke (4 posto) i usklađivanja interesa tvrtke i obitelji kod donošenja odluke o budućnosti tvrtke. S druge strane, objektivni razlozi za takav potez su odluke o razdvajanju vlasničke i upravljačke funkcije vlasnika, nedostatak znanja za evaluaciju kadrova, proces strateškog promišljanja i potreba za evaluacijom strategije te upravljačka znanja za drugu i treću fazu razvoja poslovanja.


Pratite Lider na društvenim mrežama linkedininstagram
 
 

Komentari