Drugi dio Liderove konferencije ’Marketing by numbers’ započeo je predavanjem Zorina Radovančevića iz Escape studija koji se zapitao se koristimo li ispravne brojke u digitalnom marketingu?
- Google analytics je besplatan i ljudi ga jako vole, no tu se radi o masi podataka i pitanje je što od njih možemo koristiti? – istaknuo je.
Kao prvi izazov navodi činjenicu da nijedan web analitički alat nije 100 posto točan, već daje uzorak nekog malog segmenta.
- Digitalni marketing je odličan jer je mjerljiv, no više od 10 posto korisnika naprosto ne želi biti mjerljivo. A ako korisnik to ne želi, vi ga ne smijete pratiti. Od prošle godine raste potreba korisnika za zaštitom od prikupljanja podataka. Drugi izazov odnosi se na definiranje onoga što je bitno, primjerice samo Google analyitcs nudi više od 300 dimenzija i metrika dostupnih za analizu - ispričao je Radovančević. Kao treći izazov naveo je same kupce. Jedan korisnik ima više uređaja i ostavlja podatke na raznim mjestima, no Analytics nema jednostavnu proceduru kako pratiti jednog korisnika na više uređaja
- Jedan korisnik kroz više kanala dolazi do vašeg proizvoda. Morate naći načine kako svaki od tih klastera pametno koristiti. Za više od 50 posto transakcija potrebno je dva i više dana, dok je za 70 posto transakcija potrebno dvije i više interakcija. U prosjeku do 70 posto kupovina događa nakon višestrukih posjeta – zaključio je Radovančević
Sudionici prvog okruglog stola ove Liderove konferencije radnog naziva ‘ Koliko dobro poznajemo svoje potrošače’ podijelili su s okupljenima svoja iskustva o spomenutoj temi, a dotakli su se i problematičnih mjesta u procesu prodaje.
– Većina ljudi koji rade u prodaji u Hrvatskoj nisu upućeni u strateške odluke. Ili nisu zainteresirani ili ih nemaju kapaciteta da ih usvoje - smatra Elvira Mlivić Budeš iz Filaksa, te je dodala kako često ti isti prodavači tvrde kako radije improviziraju nego da prate naputke tvrtke.
Generalna direktorica Unex Grupe Andrea Šumanovac smatra kako su nove tehnologije značajno ubrzale proces komunikacije s potrošačima koji su danas aktivni sudionici procesa.
– Nove tehnologije nam pomažu da znamo koga targetirati - zaključila je Šumanovac.
Marijana Plovanić iz Hendela naglasila je kako danas sve više dolazi do promjena u načinu istraživanja, te ona postaju sve kraća, a najčešće se provode online.
– Skoro svako drugo kućanstvo u Hrvatskoj nema pristup internetu. To je jedan od naših najvećih izazova danas. Kombiniramo saznanja istraživačkih kuća sa svojim podacima o grupama ljudi koji već koriste naše usluge.
Vibor Kalogjera iz Gemiusa prilikom svog predavanja koje je trebalo objasniti kako najbolje iskoristiti podatke iz medijskih istraživanja iznio je činjenicu da lani se u online oglašavanje uložilo 30,7 milijardi eura u Europi, pri čemu je hrvatski prosjek blizu europskog.
- Internet je zadužen za rast industrije, te preuzima primat u oglašavanju - priča Kalogjera.
Za drugim i posljednjim okruglim stolom govorilo se kako društvene mreže utječu na poslovanje.
- To je u početku bio dosta riskantan proces, svaka kuna je bila važna. Odlučili smo se da idemo na sve društvene mreže. Ne zahtijevam da moji zaposlenici budu stručni u svemu, ali moraju biti barem upoznati s tim što rade - rekao je Ranko Vučinić koji se bavi marketinškim dijelom priče hokejaškog kluba Medvešćak. Dodao je i kako su ’billboardovi’, kao i emocionalne kampanje bitan dio njihove priče o uspjehu.
Miroslav Varga iz Escape-a smatra kako velik dio ljudi ne zna što uistinu žele na društvenim mrežama, te upozorio na velik broj nestručnih ljudi koji se bave tom promocijom. Tvrtkama poput Končara preporučio je da radije budu prisutni na Linkedinu, nego Facebooku, a upozorio je i sve veću prisutnost ljudi starije životne dobe na društvenim mrežama.
– Puno njih želi samo skupiti fanove, pa gledaju brojke. No brojke ništa ne vrijede ako nisu funkcionalne - smatra Barbara Slade Jagodić iz Agrokora.
Slično razmišlja i Martina Jelić iz Digipark McCann koja napominje važnost onoga koji upravlja informacijom. – Krenite od onog što želite biti, pa na temelju toga gradite odnose s korisnicima na socijalnim mrežama - savjet je Jelić.
– Ljudi ne trpe čekanje. Zaposlenici odgovorni za društvene mrežama moraju biti stalno komunikaciji s direktorima tvrtki - nadovezao se Varga.