Danas je u Hypo centru otpočela konferencija ‘Predstečajne nagodbe: jučer, danas, sutra‘ koju je organizirao poslovni tjednik Lider pod pokroviteljstvom Ministarstva financija.
Pred prepunom dvoranom, konferenciju je otvorio Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera:
- Veliki uvod u konferenciju nije potreban jer su predstečajavi izuzetan i hrabar potez aktualne Vlade. Današnji cilj nam je procijeniti što se događalo u predstečajavima i koje bi zakonske novosti trebalo uvesti u postupak i ono što je svima najvažnije, što će biti s tvrtkama koje su prošle predstečajeve – istaknuo je.
Ministar financija Slavko Linić u uvodom govoru dao je ocjenu uspješnosti predstečaja:
–Naša je ocjena da smo u vrlo kratko vrijeme, tj. u 15 mjeseci, obradili preko 6300 kompaniija i to tako da smo im uspjeli osigurati opstanak čime je spašeno 40.000 radnih mjesta. Ima i mnogo otpora i onih koji bi rado kriminalizirati ovu mjeru, ali svi relevatni stručnjaci poručuju da treba nastaviti – veli Linić.
Objasnio je kako su u prethodne tri godine bilježeni jako loši gospodarski trendovi i kako je bilo evidentno da Vlada neće moći krenuti u potrošnju. Prema tome, Vlada je okosnicu bacila na državne i privatne investicije koje inače imaju mali utjecaj na rast BDP-a. Da bi se krenulo u investicije, trebalo je riješiti insolventnost u privatnom sektoru, jer investicija i izvoza bez zaduženja nema.
-Početkom 2012. preko 54.000 poslovnih subjekata bilo je u blokadi. Ukupno brojka se penjala i do 72.000 blokiranih tvrtaka. Došlo je do nagle propasti vlastitog kapitala. Vlastiti kapital tvrtki u 2011. iznosio je samo 34 posto, što je nedovoljno za bilo kakve investicije. U najvećim problemima bili su mali poduzetnici, zbog čega smo krenuli u predstečajeve u dva modela – ubrzanim i složenijim – objašnjava.
Kaže da su Vlada na predstečajeve ponukali i krajnje neefikasni stečajevi, koji traju i po 15 godina, a blokiraju golem novac. Potpuna neefikasnost se dokazala u studiji Svjetske banke, koja govori da se stečajevima naplaćuje samo 30 posto potraživanja. U zadnjih 13 godine, naplata države u stečajevima iznosila je samo deset posto u više od 3000 otvorenih stečajeva.
-Modeli predstečaja postoje i u Europi i SAD-u. Cilj im je spašavanje radnih mjesta. Utvrdili smo da u mnogim zemljama zbog krize postoje hibridni stečajevi, koji omogućavaju djelovanje i samostalnost dužnika uz nadzor vjerovnika, pa smo i mi krenuli u takav postupaka. Naknadne ocjene Europske Komisije i MMF-a pozitivno su ocijenile naš rad – kaže Linić.
Veliku pomoć u predstečajevima dala su i ministarstva gospodarstva, poljoprivrede i turizma ali i fondova za gospodarsku suradnju. Pohvalio je i rad banaka koje su aktivno uključile u spašavanje posrnulih kompanija.
Zamjenik ministra financija, Boris Lalovac, upustio se u dublju analizu učinaka predstečajeva. Kazao je kako prije predstečajeva pravni sustav uopće nije funkcionirao i kako ga nitko nije poštovao, a kako država nije mogla očekivati basnoslovne investicije dok se ne riješi problem neplaćenih računa između domaćih poduzetnika.
-Neuplaćeni doprinosi u poduzećima danas nas pogađaju jako žestoku. Imamo deficite u mirovinskom i zdravstvenom sustavom. Još uvijek je upitno kako ćemo riješiti te probleme do 2020. godine. Svaki neplaćeni račun se reflektira u javnim financijama - zagrmio je Lalovac.
Objasnio je kako gospodarskog rasta nema bez svježeg kapitala i da su se otpisi koje je Ministarstvo napravilo u predstečajevima napravili 2009. godine udar krize bitno ublažio. Kazao je kako su sada zadnji trenutci da se spase prerađivačka, građevinska i turistička industrija bez kojih nema niti gospodarstva.
- Za razliku od stečajeva, predstečajevi su potpuno transparentni. Na listi deset najvećih predstečajeva su tvrtke vitalne za ekonomiju i njih se moralo spašavati. Vrlo je važno da imate kompaniju poput Varteksa. Na kraju, jedini ispravni put je da se dužnici dogovore s vjerovnicima. Zato smatramo da su predstečajevi bili ispravan put restrukturiranja hrvatskog gospodarstva – zaključio je.
Ratomir Ivičić, zamjenik ministra turizma progovorio je o utjecaju predstečaja na taj sektor:-Značajna mjera iz strategije razvoja turizma odnosi se na privatizaciju hotela u državnom vlasništvu. Upravljanje realnim sektorom treba prepustiti poduzetnicima. Ukupan dug u takvim društvima je značajan i imamo 11 hotelskih firmi koje su u obvezi podnošenja prijedloga za otvaranje predstečaja.-
Predstečajevi daju priliku za novi život, kazao je Ivičić. Spomenutih 11 društava ima kapacitet od 7500 kreveta u hotelima i 5300 u kampovima. Tu je još i neobnovljeni kapacitet od 1100 kreveta i određen broj objekata koji su izvan komercijalne funkcije. Prije predstečajeva, ta su društva redom bila nelikvidna, nisko konkuretna, prezadužena i opterećena hipotekama.
Ključni problemi bili su nasljeđeni iz prošlosti, što je ograničavalo zaduženja nužna za nova ulaganja i podizanje kapaciteta i kvalitete ponude. Restrukturiranje je bilo pitanje opstanka, društvima je pružena još jedna prilika za život, dodao je Ivičić.
Vedran Kružić, pomoćnik ministra gospodarstva tvrdi da se uspjeh predstečajeva ne može osporiti. Na veliko zadovoljstvo mnogih tvrtke su spašene, postavljene na noge te već i izvoze.
-Samo u prerađivačkoj industriji sklopljene su 183 predstečajene nagodbe vrijedne oko četiri milijarde kuna. Moramo biti realni i ne poreći činjenicu da predstečajevi nisu savršeni, no treba reći da je stečajni zakon daleko od idealnog. Naglašavam izuzetno dobar odnos sa Ministarstvom financijama koje odrađuje ovaj težak zadatak. Predstečajevi su nas riješili jednog velikog i teško balasta i pravi su korak za izlazak iz krize – poručio je Kružić.