U finalnom dijelu Liderove prehrambene konferencije ‘Prilike za rast’ održan je okrugli stol ‘Partnerstvo za izvoz’, na kojem su se razmatrale opcije za zajednički nastup industrije u inozemstvu. Jadranka Ivanković, članica uprave Podravke, istaknula je da je njena kompanija uvijek otvorena za suradnju uz postojanje zajedničkog komercijalnog interesa, a takvi partneri uvijek su zanimljivi i Atlantic grupi.
- Trećina naših plasmana je vezana za Hrvatsku, trećinu u regiju, a trećinu u Europu u širem smislu. Podizanje tržišnih udjela na već zauzetim tržištima sada nam je preskupo. Pozivamo sve koji nam se žele pridružiti u zajedničkom nastupu. Nije da nismo razgovarali o tome, ali ništa se nije konkretiziralo - priznao je Ivan Mišetić iz Atlantica.Đuro Horvat, predsjednik Udruge vinara Hrvatske, navodi kako je prednost njegove udruge u tome što su svi članovi pronašli konsenzus: - Interesi su definirani, radi se na stvaranju branda i komuniciranju s tržištem. Nužno se bilo fokusurati na zajednički interes kojim će se rasteretiti domaće tržište. Definirali smo četiri regije s potencijalom - Dalmaciju, Istru, Slavoniju i bregovitu Hrvatsku oko Zagreba - rekao je Horvat.
Manjak interesa za povezivanje posljedica je loših odluka i ljudskog faktora, pa i prevelikog ega, a ne stvarnog stanja na tržištu, ustvrio je Boris Teški iz Instara. Dobri projekti padaju u vodu jer nema interesa za vlasničkim povezivanjem. Čim se u neki projekt uključi industrija, kao što se u uključila u Udruženje vinara projekt je krenuo, a s njim i novac, objašnjava Teški te dodaje da se “razmazivanje novca na sitne projekte mora zaustaviti”.Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra poljoprivrede smatra da poljoprivredi nedostaje pravi način financiranja te da je izostala veza između primarne poljoprivrede i prerađivačke industrije. To je ogroman problem, a Ministarstvo je bilo i inicijator nekih klastera kako bi se povezala proizvodnja.
- U vodi smo do grla, neki plivaju slobodno, neki krual, ali bitno je da nema predaje. Svi se osjećamo ‘borbeno’ i moramo se uzdati u vlastite kapacitete. Trebamo iskoristiti svoje potencijale i Hrvatska mora brinuti o svojim interesima, to neće raditi Europa - zaključila je Ivanković.Novosti u vođenju gospodarske vanjske politike predstavio je Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova, koji je naglasio da ta politika sada ima tri cilja - prvi je podršak izvoznicima, drugi zaštita izvoznika i treći privlačenje stranih investicija.Do jučer se sve to radilo ad hoc, a sada sustavno, rekao je Klisović, dodajući da su sve usluge koje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nudi izvoznicima nalaze na web stranici Ministarstva. Najbolji je način za komunikaciju ispunjavanje formulara koji se naziva Zahtjev korisnika jer se tako automatski ulazi u sustav obrade i ne može se dogoditi, rekao je Klisović, da zahtjev ostane u nekoj ladici.
Osim toga, Ministarstvo je odredilo i prioritetna tržišta za svoje aktivnosti, a to su prvo zemlje EU i CEFTA-e, zatim bivše sovjetske republike, Bliski istok i arapske zemlje, SAD i pojedine zemlje Dalekog istoka, dok su na trećem mjestu ad hoc poslovi koji se pojavljuju u nekim drugim dijelovima svijeta. - Znamo da je velik potencijal u Nigeriji ili Brazilu, ali jednostavno nemamo kapaciteta da ta tržišta pokrijemo na kvalitetan način zato smo se usmjerili na ova prioritetna tržišta - rekao je Klisović, dodavši da će se na traženju izvoznih prilika osim diplomatskih predstavnika angažirati i počasni konzuli, odnosno ugledni poslovni ljudi u tim državama. Dotaknuvši se problema koji je uzrokovao ulazak u EU, a izlazak iz CEFTA-e, Klisović je rekao da je načelo tradicionalne trgovine zadržano sa Albanijom, Makedonijom i Crnom Gorom, sa Srbijom je taj režim dogovoren, ali nije počeo funkcionirati dok s Bosnom i Hercegovinom nije niti dogovoren. Ti su pregovori u nadležnosti Europske komisije, a Klisović je naglasio da “neće dati mira EK dok sve ne bude kao prije”.O potencijalu halal tržišta govorio je Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete, koji je istaknuo da je svjetsko halal tržište vrijedno 1,3 trilijuna dolara, a 20 posto ukupno proizvedene hrane je halal. Preko Ujedinjenih arapskih emirata (UAE) uvozi se 90 posto hranem a problem je što Hrvatska nije izvoznica mesa u UA, no lobira se da se to promijeni. Halal tržište u Europi je vrijedno 66 milijardi dolara, a Dugonjić je istaknuo je da potencijal Hrvatske i u halal turizmu koji bilježi rast, a takvi gosti u prosjeku troše oko 1700 dolara što je za 500 dolara više od prosječnih Europljana. U Hrvatskoj su trenutačno 43 halal proizvođača i 8 ugostitelja, a prva smo zemlja EU koja ima službeno registriranu halal normu.Kako zadovoljiti stroge uvjete i ući na police britanskog maloprodajnog lanca Tesco objasnio je Marin Pucar, predsjednik uprave te konditorske tvrtke. Na tom su projektu u Zvečevu radili godinu i pol dana, a idući tjedan kreće prva proizvodnja za Tesco. - S takvim lancima nije lako pregovarati, ali na kraju se isplatilo. Treba biti uporan i detektirati svoje prilike - rekao je Pucar.
Zvečevo je prepoznalo da su choco barovi, odnosno segmnet u kojem su s Mondom iz low segmenta prešli u premium, njihova prilika za suradnju s Tescom. Kao jednu od prednosti koju je Tesco vidio kod njih je tradicija i 25-godišnje iskustvo u proizvodnji za Nestle, a koliko je proces ulaska na njihove police težak govori i podatak da se svi certifikati moraju ponovno zaslužiti i da se svime ide iz početka. - Da se poslužim rječnikom farmaceutske industrije, danas u prehrambenoj industriji možete biti originatori, potpuni generičari ili kombinacija ta dva pristupa, kao što je Zvečevo - zaključio je Pucar.