Konferencijske vijesti

‘Moramo naučiti da otpad ne treba zbrinuti već njime gospodariti’

– Bio sam gradonačelnik, znam kako vam je kada pred vas stavljaju sve više obveza, a ujedno imate brojne administrativne prepreke i ovisite o mnogima. No nema razvoja niti rješevanja pitanja zaštite okoliša bez jedinica lokalne samouprave (JLS). Mi na nacionalnoj razini možemo donositi propise i govoriti o ciljevima, ali netko to treba odraditi – riječi su kojima je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović otvorio prvi panel na petom susretu gradonačelnika i poduzetnika u Umagu – o zaštiti okoliša.

-Nije se puno učinilo, više od 90 posto odlažemo, no samo smo krivi. Većina govori o zbrinjavanju otpadom, a cilj je gospodarenje otpadom, poštivanje hijerarhije. Kada promijenimo fokus da otpad ne treba zbrinuti već njime gospodariti, već ćemo bili na pola puta rješenja. To iziskuje dodatna ulaganja i nije lako – konstatirao je Zmajlović, dodavši da su mnogi gradovi krenuli u sanacije, no nisu izgrađeni centri za gospodarenje otpadom i još puno toga treba učiniti.

Kasnimo, nastavio je, jer u posljednjih 10 godina nismo učinili ništa.
-U Europi cijeli sustav gospodarenja otpadom čini 1,5 posto BDP-a. U Hrvatskoj je u sustavu gospodarenja otpadom trenutno pet do šest tisuća radnih mjesta, dok postoji potencijal za dvostruko više.  Treba nam partnerski odnos. Na raspolaganju imamo i novac i znanje – poručio je Zmajlović, dodavši da je novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom još jedan dodatni poticaj da se jasnije preciziraju obveze svih dionika, a postoje i potpore u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Upravo se donosi i Operativni program ‘Okoliš’ za sljedeću financijsku perspektivu EU od 2014. do 2020. o čemu se moglo više čuti u nastavku konferencije, kao i više o samoj problematici gospodarenja otpadom, o čemu su kolegice iz istog Ministarstva detaljnije govorile. Tako se Irena Relić iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode detaljnije fokusirala na provedbu dotičnog Zakona te na obveze JLS-a. Prvi dokument koji one moraju donijeti, naglasila je, jest Plan gospodarenja otpadom. Definirat će se i lokacije svih građevina potrebnih da bi cijeli sustav funkcionirao, reciklažna dvorišta, informativni centri, itd.

Naglasak je stavila i na uslugu prikupljanja otpada, načinu pružanja javne usluge te uspostavi sustava kojim bi se očistila sva divlja odlagališta, nove naknade, a i navela je neke pozitivne i zanimljive projekte. Primjerice, kompostiranje u Italiji, projekt iz Portugala kojim su obrazovali kuhare da propišu recepte i način kuhanja jer se ogromna količina hrane bacala prilikom kuhanja, sličan projekt u Velikoj Britaniji, navela je i primjer Flandrije u kojoj tvrtka preuzima stari namještaj, knjige i sl. te dalje prodaje.

Sanja Radović iz istog Ministarstva nadovezala se s novostima u inspekcijskom postupanju i nadzoru. Povećava se, naime, inspekcijski nadzor i to ne samo onaj zaštite okoliša, već će se i druge inspekcije uključiti: vodopravne sigurnosti plovidbe, komunalno redarstvo, upravni nadzor…

Navela je da su uklanjanje odbačenog otpada i dozvola dva problema na koja su nailazili, ali novi Zakon jasnije definira dužnosti JLS-e koje one moraju ispuniti kako bi se spriječilo i uklonio odbačeni otad, a i drugačije se odnosi s dozvolama; njihovim izdavanjem, ukidanjem i poništavanjem, te drugačije definira i kazne.

Aleksandra Čilić pričala je o ulozi Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti u provedbi novog Zakona, kako on može pomoći JLS-u. Od 301 odlagališta otpada u Hrvatskoj, Fond je sklopio 299 Ugovora o sufinaciranju sanacije tih odlagališta. Trenutno je 117 sanacija završeno. Fond sufinancira razne segmente; nabavku opreme za zelene otoke, posuda za odvojeno prikupljanje otpada i komunalnih vozila, prema raznim kriterijima.
-Do 80 posto zaokružene financijske konstrukcije ulaganja ako se nalaze na području od posebne državne skrbi, do 60 posto zaokružene financijske konstrukcije ulaganja ako se nalaze na otocima i u brdsko planinskim područjima, ako su im financijske mogućnosti ograničene. I Fond sufinancira do 40 posto zaokružene financijske konstrukcije ulaganja na ostalim područjima – pojasnila je Čilić.

Vrijednost ugovorenih usluga, nastavila je, radova i opreme na sanacijama odlagališta otpada u iznosi oko 2,9 milijardi kuna, od čega je udio Fonda oko 1,6 milijardi kuna, a do sada je isplaćeno oko 600 milijuna kuna.

Od donošenja novog Zakona o održivom gospodarenju otpadom u lipnju 2013. Fond je sufinancirao 110 projekata nabavke komunalne opreme za selektivno razdvajanje otpada za što su odobrena sredstva u iznosu od 28 milijuna kuna i 85 projekata nabavke komunalnih vozila za što su odobrena sredstva u iznosu od 56,7 milijuna kuna koja će se realizirati tijekom 2013. i 2014. Također, u Fondu je u postupku realizacije 15-tak projekata izgradnje Pretovarnih stanica (u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji) i oko 30-tak projekata izgradnje Reciklažnih dvorišta.

-Do kraja 2018. sva odlagališta trebaju biti sanirana i zatvorena, Centri za gospodarenje otpadom i Pretovarne stanice izgrađeni, uvedena primarna selekcija otpada, ojačan sustav skupljača i oporabitelja otpada, educirana i informirana javnost, a time i održivi sustav za gospodarenje otpadom uspostavljen – zaključila je Čilić.
Mario Bucina iz C.I.O.S. Grupe završio je niz presentacija o okolišu, predstavljanjem grupacije koja je otišla korak dalje u izgradnji novih postrojenja te mogućnostima oporabe mogućnosti oporabe otpada.

Komentari

Komentirajte