Konferencijske vijesti

Drugoj generaciji treba dati više slobode i polako je uvoditi u posao

Kata Pranić

U nastavku Liderove konferencije o obiteljskim tvrtkama Vlatka Cikač iz odvjetničkog ureda Cikač govorila je o mirenju u obiteljskim tvrtkama.

Česti problemi u obiteljskim tvrtkama su generacijski jaz i različiti interesi sudionika koje je moguće riješiti zakonskim postupkom mirenja koji vodi izmiritelj. No nema nametanja rješenja, postupak je dobrovoljan i nastoji se dogovorno riješiti problem, primjerice, o vlasništvu, isplati dijela tvrtke….

Cilj mirenja je očuvati obiteljsku tvrtku i omogućiti uspješno poslovanje, te održavanje obiteljske harmonije. Ta praksa je uobičajena u SAD, nešto manje u EU, a u Hrvatskoj odnedavno postoje centri za mirenje pri brojnim državnim institucijama, bankama, osiguravateljima, a djeluje i Hrvatska udruga izmiritelja. 

Iva Podgorčić Senegović i Gordana Ćorić s Veleučilišta Vern’ govorile su kako biti obiteljski poduzetnik na primjeru obrazovanja studenata jer na Vernu studira veliki broj studenata koji dolaze iz obitelji koje vlasnika obiteljskih tvrtki. Osnovali su studentski poduzetnički inkubator s projektima naslonjenim na obiteljsku tvrtku ili samostalnim u kojem se studenti pripremaju za biznis.

Na Vernu’ žele napraviti bazu obiteljskih tvrtki i omogućiti studentima praksu u tuđem obiteljskom poduzeću, a već imaju mogućnost umrežavanja kroz program koji u šest zemalja spaja studente i obiteljske tvrtke. Ćorić je poručila drugoj generaciji iz obiteljski tvrtki da ih koriste kao platformu za učenje i usavršavanje, ali da pripreme nekoliko scenarija razvoja svoje poslovne karijere.

Iako se obiteljske tvrtke razlikuju od korporacija i u njima postoje lideri i menadžeri. Sanja Brkić iz Pedersen & Partners, agencije koja se bavi odabirom menadžera za kompanije, govorila je o problemima s kojima se obiteljske tvrtke susreću u traženju rukovodećeg kadra. Imidž obiteljski tvrtki u Hrvatskoj nije na ‘cijeni’ kod menadžera jer je teško provesti internacionalne programe i alate vrjednovanja kadrova budući da su članovi obitelji uvijek u prednosti i ako nisu dovoljno stručni. 

Zbog toga zaposlenici koji dolaze izvan obitelji ne žele raditi u takvim tvrtkama jer ne osjećaju pripadnost kompaniji. To je, između ostalih, jedan od razloga što samo 30 posto obiteljskih tvrtki ne preživi nakon što je preuzme druga generacija jer se na vrijeme ne napravi kvalitetno kadroviranje, poslovni plan i strategija. Vrlo često vlasnici obiteljskih tvrtki pripadnike druge generacije prerano stavljaju na upravljačke pozicije iako za to nemaju iskustva što se loše odražava na poslovanje. 

No vlasnici obiteljskih tvrtki često dovedu menadžera ‘zvučnog imena’ s iskustvom u velikim kompanijama, plate ga dobro, ali mu ne daju slobodu da primijeni svoje iskustvo što je kontraproduktivno. Ipak ni mnoga gospodarstva, kao što je američko, njemačko, talijansko i druga, koja se temelje na obiteljskim tvrtkama trebala su desetljeća, pa čak i stoljeća, da se filozofija upravljanja promijeni, što je proces koji se tek treba odigrati u Hrvatskoj. 

Željko Uremović iz ASC Business Supporta, govorio je o konzaltingu obiteljskih tvrtki, generacijskoj tranziciji i neizvjesnosti u obiteljskim tvrtkama. Mladi često odustaju od obiteljskog biznisa jer nisu dorasli zahtjevima ili ih stariji iskorištavaju, ne daju im mogućnost napredovanja i angažiraju menadžere izvan obiteljske tvrtke. Također mladi drže da trebaju imati bolju poziciju i veći autoritet u tvrtki i kad nisu sposobni za to. Sve to otežava poslovanje, pa je za generacijsku tranziciju potrebno napraviti izlaznu strategiju što veliki broj poduzetnika radi tek potkraj radnog vijeka. Savjet je dati više slobode drugoj generaciji u obiteljskoj tvrtki i polako je, uz mentoriranje, uvoditi u posao.

Komentari