04. lipanj 2016.

Najveće prepreke investitorima jesu pravne i porezne nesigurnosti

Na prvoj panel raspravi održanoj jučer u sklopu Investicijskog forum grada Zagreba i središnje Hrvatske u HGK, raspravljalo se o tome kako u Hrvatskoj stvoriti poticajno investicijsko okruženje.

- Politička stabilnost od izuzetne je važnosti za ekonomiju svake zemlje. Njezina moguća odsutnost destabilizira moguće ulagače te se stvara dojam da se u zemlji bavimo više nekim svojim unutarnjim trzavicama nego onim što je najvažnije, a to je ekonomija – izjavila je znanstvena savjetnica u Ekonomskom institutu Sandra Švaljek, te dodala kako su hrvatske institucije determinirane politikom te premalo profesionalne.

Domagoj Ivan Milošević nikako se nije htio složiti s konstatacijom Švaljek.  Predsjednik Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora ustvrdio je kako politika u Hrvatskoj nikako ne može biti u drugom planu, budući da je dominantan dio BDP-a vezan uz javni sektor.

–Ekonomija nije uzrok, nego posljedica – vjeruje.

Mladen Vedriš, profesor na Pravnom Fakultetu u Zagrebu i predsjednik stručnog odbora Lider investa, tijekom panel rasprave napomenuo je kako Hrvatskoj treba kontinuitet gospodarskog programa koji će je izbaviti iz krize. Nešto poput onoga, što imaju ostale mediteranske zemlje gdje su vlade padale, a gospodarski plan se u tom vremenu nije mijenjao.

Pročelnica gradskog odbora za gospodarstvo, rad i poduzetnišvo Mirka Jozić pozvala je institucije da puste poduzetnike da rade kako znaju i umiju, a javnost pozvala da prestanu poistovjećivati kriminalce i poduzetnike. Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore, izjavio je pak, kako  predstavnici Komore putuje svijetom poput Jehovinih svjedoka i nagovaraju inozemne ulagače da ulože u Hrvatskoj.  Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku i Sloveniju  ustvrdila je kako je Hrvatska, proporcionalno broju stanovnika, među top 10 zemalja po ulaganju, gledano prema poslovanju njene banke te je u odnosu na velik dio svijeta, ulaganje u nju relativno sigurno.

- Područje poreza i imovinsko pravni odnosi uvijek su bile najveće prepreke za uspješne investicije u zemlji – zaključila je Švaljek.

’Kako pokrenuti novu proizvodnu investiciju – od ideje do realizacije’   bila je tema drugog panela na kojem su sudjelovali Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa, Stjepan Basar, direktor tvrtke Aquaestil Plus, Velimir Radanović, izvršni direktor tvrtke New Bakery te Stjepan Šafran, predsjednik Uprave tvrtke Metal Product.

- Trebamo se baviti investicijama koje dolaze iz našeg okruženja od strane svjetski poznatih tvrtki, a ne se okretati nepoznatim i sumnjivim investitorima – izjavio je ovom prilikom Fogec.

Predsjednik Uprave Siemensa smatra i kako je porezna nesigurnost najveći problem za investitore.

– Nije bitno jesu li porezi visoki ili niski. Bitno je da budu konstantni pa će se njima polako svi nekako prilagoditi i napraviti plan za budućnost – zaključio je.

Stjepan Šafran smatra da je proizvodno obrtništvo u Hrvatskoj moglo biti barem 10 puta uspješnije da su se stvari drugačije postavile. Tvrdi da nedostaje kooperacije, a u kratkoj povijesti samostalne Hrvatske pohvalio je plan Franje Gregurića (1000 x 50) koji je trebao potaknuti proces u kojem će 1000 malih poduzetnika zaposliti 50 ljudi.

New Bakery se bavi proizvodnjom baklave te su trenutno najveća tvornica koja se time bavi u Europi. U vlasništvu su Engleza, a Velimir Radanović, izvršni direktor tvrtke tvrdi kako je prema mišljenju engleskog investitora Hrvatska nesumnjivo bolji izbor od Rumunjske ili Bugarske.  Radanovićevo mišljenje jest da Hrvatskoj za uspjeh treba puno malih investicija.

Stjepan Basar jest zadovoljan kako njegova tvrtka posluje. Imaju preko 400 zaposlenih, a 85 do 90 posto proizvoda izvoze. Tvrdi i kako novim kadrovima koji dođu s fakulteta treba oko godinu dana da se priviknu na radne uvjete u Aquaestil Plus-u, tvornici koja se bavi proizvodnjom kada.

- Treba vratiti praksu. Na tehničkim fakultetima i visokim školama ona nije obvezatna, a ispostavilo se da su najbolji oni zaposlenici koji su nekoliko mjeseci prije nego što su diplomirali, dobrovoljno došli u Siemens na praksu. Većina njih nakon što je diplomirala, dobila je stalno zaposlenje – poručio je Mladen Fogec.