Tuzla je ostvarila gotovo nezamisliv san. Grad za kojeg prije samo nekoliko godina niko nije mogao ni pomisliti da će postati turističkim središtem, odjednom je postao najveća turistička destinacija u BiH te počeo dobivati regionalna i svjetska turistička priznanja.
Danas Tuzla ima neke nove obrise, ističe to općinski načelnik Tuzle Jasmin Imamović, koji će na petom po redu susretu gradonačelnika i poduzetnika, koji se održava od 13. do 15. studenog u Umagu, u sklopu panela ‘Zajednice budućnosti - pametni gradovi’ detaljnije otkriti kako je Tuzla prepoznata kao grad koji zbog svog razvoja i vizije može postati primjer ostalim gradovima u regiji.
Naime, Tuzla je bila ugrožena slijeganjem tla što je uzrokom najveće ekološke katastrofe Zapadnog Balkana. Imala je devastiranu i skoro napuštenu historijsku jezgru, trpjela je redukcije vode još od 1931., česte polave i nadprosječno zagađen zrak. Trgovina je bila na veoma niskom nivou, turizam nije ni postojao, a mala i srednja preduzeća nisu imala ni priliku.
U to je doba čekala da zamrla velika industrija oživi i polako tonula. Strategiju razvoja do 2015. usvojili su 2003., no kako su osnovni strateški ciljevi ostvareni već 2011. lani su usvojili Strategiju razvoja do 2026. i svake godine idu s realizacijom razvojnih pravaca.
- Tonjenje je zaustavljeno, redukcije vode su ukinute 2006., toplifikacijom smo znatno očistili zrak, regulacijom vodotoka spriječili poplave, historijska jezgra je skoro obnovljena i oživljena, a najgora mjesta u gradu i u BiH postala su najbolja. Naš strateški cilj je da Tuzla bude najljepši i najudobniji grad za život u BiH - govori Imamović.
A slana jezera su jedan od najpoznatijih primjera i dokaza da velika ideja može biti ostvarena i s malo novca. Jer ideju su imali, ali ne i dovoljno novca za njenu realizaciju. Zato su viziju slanih jezera realizirali korak po korak, od 2003. do 2012.
- Do sada smo u taj projekt uložili oko pet milijuna eura. Za taj novac dobili smo jedina slana jezera u Europi i svijetu koja su istovremeno kupalište i plaža u centru grada. Dobili smo objekt koji je do sada posjetilo više od 2,5 milijuna posjetitelja i on danas predstavlja najveću komparativnu prednost i najveću razvojnu šansu Tuzle koja je sada najatraktivnija ljetnja turistička destinaciju u BiH. Izgradilo se nekoliko malih hotela, a Slana jezera privukla su najveću turističku investiciju u regiji od oko 100 milijuna eura - ističe Imamović koji kaže da investitore privlače najbržim i najjeftinijim procedurama u BiH te efikasnošću administracije.
Osim turizma, razvili su i trgovinu, mala i srednja poduzeća, proizvodnju hrane i tehnološke parkove. Neprekidno rade i na razvoju građevinarstva, a jedan od osnovnih pravaca razvoja je i energetska efikasnost. Trenutno su, naglašava Imamović, regionalni lideri energetske efikasnosti, a strateški cilj im je postati ‘pametan grad’.
Ipak, Imamović smatra da je klima za ekonomski razvoj dobra, ali ne i dovoljno dobra. Potrebno je, kaže, više truda, rada i komunikacije.
- Trebamo prihvatiti ideje poduzetnika, ali i da poduzetnici prihvate naše ideje. Imamo nedovoljno malih hotela i restorana. Potrebno nam je povezivanje s drugim gradovima i njihovim poduzetnicima. Ako nekome hotel nema dovoljno gostiju, neka otvori hostel u Tuzli jer mi imamo više gostiju nego postelja - ističe.
Najveći izazov im je globalna kriza i dug prema MMF-u pa su budžeti gradova i općina sve manji, zbog smanjenja sredstava iz PDV-a.
- Iz ovoga možemo izaći samo poticanjem domaćih i stranih investicija i otvaranjem prostora razvoju privatnih investicija. Kada država nema dovoljno novca za razvoj, prostor treba otvoriti privatnom kapitalu, podržati ga i tako doći do većeg broja radnih mjesta i razvoja. Kada je u pitanju administracija, za nju je uvijek izlaz u radu i efikasnosti. A nedostatak javnog novca moguće je nadoknaditi samo radom, idejom i trudom - zaključuje Imamović.