Investitore zanima prehrambeni sektor, bez obzira na tešku ekonomsku situaciju, i u njemu vide potecijal, primarno kroz regionalni pristup, rekla je na konferenciji Prehrambena industrija – Prilike za rast direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Vedrana Jelušić Kašić, dodajući da predstavljanjem regije kao zajedničkog tržišta povećavamo privlačnost u očima investitora.
Problemi domaće prehrambene industrije se očituju i u organizacijskoj strukturi, kvaliteti upravljanja koja je često u velikom nesrazmjeru s očekivanjima investitora, nepovoljnom makroekonomskom okruženju itd. Govoreći u trendovima u prehrambenoj industriji u EU, Jelušić Kašić je istaknula kako tu ima priilika za domaće proizvođače u vidu povećanja prinosa, inovativnosti, etičkih trendova i proizvodnje zdravih, ekoloških proizvoda.
– Novije članice EU pokazuju više sentimenta za proizvode koji dolaze iz Hrvatske i ove regije i one mogu biti dobri partneri za naše proizvode, a zahtijevaju i manje troškove nego na razvijenijim europskim tržištima – rekla je Jelušić Kašić. Hrvatska je jedna od 34 zemlje u koje EBRD ulaže i spada među naprednije tranzicijske zemlje, iako još ima dosta prostora za napredak. U Hrvatskoj EBRD ima u portfelju preko 150 projekata u različitim sektorima, a udio equity ulaganja je veći od 30 posto, što je više od prosjeka.
EBRD je dosad ukupno u ove 34 zemlje uložila oko 8 milijardi eura, a 40 posto ulaganja u sve sektore odnosi se na agribiznis. U Hrvatskoj i regiji u taj je sektor ukupno uložio 1,1 milijardi eura. Dobra je vijest da investicije u agribiznis rastu unatoč krizi. Industrijski trendovi u regiji su konsolidacija maloprodaje, regionalo širenje, ulasci stranih maloprodajnih lanaca itd.
Boris Teški, vlasnik konzultantske tvrtke Instar, govorio je modelima udruživanja u prehrambenoj industriji. – Cijeli lanac vrijednosti nalazi se pod pritiskom okruženja te borbe za profitabilnost i opstanak . Udruživanje je u tom kontekstu jedino rješenje i izlaz – rekao je Teški, istaknuvši da bi voliko vidjeti više modela suradnje kao što su koperacije i join-venture. Kada je riječ o klasičnim preuzimanjima i spajanjima primjetan je trend stagnacije i nizak interes stranih ulagača.
Kooperacije i zadrugarstvo je danas, rekao je Teški, gotovo nepoznat model suradnje u Hrvatskoj. S druge strane, ti su modeli prisutni u svijetu, a Teški je naveo primjere dvije globalne kompanije, Nestle i Danone, koje su rasle kroz akvizicije, ali danas surađuju međusobno i drugima kompanijama kroz joint-venture. Primjer rasta kroz spajanje preko kooperativa Friesland Campania koja je nastala spajanjem dviju kompanija, a nalazi se u 100-postotnom vlasništvu zadrugara. Drugi takav primjer je Arla Foods koja je nastala spajanjem najveće danske i švedske mliječne industrije, a također je u vlasništvu zadrugara.
- Uz sav potencijal i brendove hrvatska prehrambena industrija pati od brojnih problema, a nisk razina međusobne suradnje jedan je od razloga zašto domaća industrija danas nije u ofenzivi kaoju je mogla imati s obzirom na potencijale – rekao je Teški, dodajući da je 60 posto ukupnog prihoda u europskom poljoprivredno-prehrambenom sektoru ostvareno kroz zadruge, a u proizvodnji mlijeka, šećera, vina, voća i povrća 50 posto plasmana vrši se kroz zadruge.
Teški je naveo tri primjera udruživanja među malim proizvođačima . Prvi je udruga Baby beef koja ima veliki potencijal proizvoda na tržištu, ali će teško ostvariti uspjeh samo kao savez, drugi je Klaster slavonske jabuke koji bi mogao uskoro ostvariti svoj tržišni potencijal te PZ Agroistra koja je već ostavrila prihod veći od milijuna eura. Teški je naveo i primjer iz nmaloprodaje gdje trgovački lanac NTL sve više slabi i gubi članice jer nije došlo do kapitalnog povezivanja. – Da se to dogodilo ta bi grupacija bila drugi najveći malopordajni lanac u Hrvatskoj – rekao je Teški.
O Klasteru konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora govorila je članica Uprave Podravke Jadranka Ivanković. Svrha klastera je umrežavanje javnog, privatnog i i znanstveno-istaživačkog sektora. – Temeljna zadaća je jačanje konkurentnosti i stvaranje dodane vrijednosti, osnivanje centara kompetencija čiji je cilj komercijalizacija inovacija i primjena novih tehnologija u području hrane, horizontalno povezivanje, suradnja s drugim klasterima konkurentnosti - rekla je Ivanković, dodajući da se Podravka dugoročno vidi u starteškim partnerstvima na projektima.
Konkretan primjer udruživanja je Klaster hrvatski pršut kojeg je predstavio Darko Markotić iz Mesne industrije Braća Pivac. – Cilj klastera je osigurati kvalitetan tradicionalan proizvd koji svojom kvalitetom može konkurirati i biti bolji od pršuta koji dolaze iz Španjolske i Italije. Također, cilj je okupljanje svih proizvođača na jednom mjestu kroz partnerski, a ne konkurentski odnos – rekao je Markotić.
U klaster je zasad uključen 21 proizvođač s ukupnom proizvodnjom od 240 tisuća pršuta, dok su instalirani proizvodni kapaciteti 500 tisuća pršuta. Klaster članicama omogućava zajednički nastup prema dobavljačima da bi se osigurala dovoljna kvaliteta i količina proizvoda, zajedničku nabavu radi smanjenja cijena ulaznih troškova, zajedničko otvaranje novih tržišta te zajednički marketinški nastup. Cilj je i, naglasio je Markotić, smanjivanje uvoza i povećanje domaće proizvodnje jer sada niti polovica potrošnje pršuta ne dolazi iz domaće proizvodnje.