Završetak Liderove konferencije ‘Predstečajne nagodbe: jučer, danas, sutra‘ bio je i najzanimljiviji. Riječ na Okruglom stolu – što nakon predstečajne nagodbe, odnosno kako se financiraju tvrtke koje je ‘prežive’ dobili su predstavnici fondova i banaka.
Moderatorica Gordana Gelenčer prvo je pitanje uputila Cristophu Schoefboecku iz Erste banke a odnosilo se na pitanje refinanciranja predstečajaca, konkretno poduzetnika iz Nedelišća kojemu je ta banka odbila reprogramirati kredit.
- U nekim situacijama banka odlučuje ne sudjelovati u predstečajnim nagodbama. Problem je u tome što je predstečajna nagodba za tvrtku druga prilika u kojoj dolazi do poboljšanja, ali se ne rješava problem jer nedostaje vlasničkog kapitala – rekao je Schoefboeck dodavši da je dodatni problem što postupak predstečajne nagodbe predugo traje i da treba dogovoriti s Hrvatskom narodnom bankom da se ubrza.
Borislav Škegro iz Quaestus fonda pohvalio je predstečajnu nagodbu kao jedinu reformu koja je u Hrvatskoj dala rezultate u samo 15 mjeseci objašnjavajući to na primjeru tvrtke Spačva koju je taj fond preuzeo u predstečajnoj nagodbi i tako spasio 600 radnih mjesta. Tvrtka je vratila dobavljače i ostvarila neto dobit.
- Činjenica je da su hrvatske tvrtke generalno potkapitalizirane jer su godinama živjele na bankovnim kreditima, a ne vlasničkom kapitalu. I da nije bilo ekonomske krize imali bismo iste, samo manje izražene probleme, jer je hrvatsko gospodarstvo i bankarski sustav godišnje trošio četiri milijarde eura više nego što se proizvodilo – rekao je Škegro.
Svi sudionici u predstečajnoj nagodbi moraju vidjeti ‘svjetlo na kraju tunela’ izjavio je Marko Makek iz Nexusa, koji je u predstečajnoj nagodbi uložio u Dalekovod. Nexus investira u tvrtke samo ako se radi o 50 posto i više vlasničkog udjela jer je važno da tvrtka ima vlasnika koji može prihvatiti rizik i ima vlasnički kapital.
Na pitanje ako novca ima zašto se ne ulaže u tvrtke koje su predstečajnoj nagodbi odgovorio je Igor Čičak iz Provectusa.
- Malo je kvalitetnih prilika jer su malobrojna hrvatska poduzeća atraktivnaa za ulaganje. Mislim da će mali broj kompanija uspjeti i to samo one koje imaju kvalitetan proizvod i poziciju na tržištu- kaže Čičak koji drži da u Hrvatskoj treba promovirati industriju rizičnog kapitala i drukčije regulirati ulaganje u tvrtke u predstečajnoj nagodbi.
Drugi problem je što se same tvrtke trebaju angažirati i ne čekati državu i banke, nego se vlasnici moraju odreći dijela vlasništva u koristi ulagača. Dokazano je da kompanije kojima upravljaju equity fondovi pozitivno posluju i stvaraju dodanu vrijednost. Makek tvrdi da najveći dio posla tek slijedi, a to je maksimalno iskoristiti i kapitalizirati potencijal tvrtki.
Iako EBRD dosad nije bila uključena u predstečajne nagodbe, Marko Galić drži da nema razloga da u budućnosti ne bude. Iako se EBRD ponaša kao equity fond, ne traži većinski vlasnički udjel u tvrtki nego 25 posto.
Razlog za nedostatno ulaganje u hrvatske tvrtke u predstečajnoj nagodbi Škegro vidi u malom broju fondova rizičnog kapitala.
- Trebali bismo imati najmanje 20-300 fondova rizičnog kapitala jer se ne može istovremeno kvalitetno upravljati s više tvrtki koje su prošle predstečajnu nagodbu. Quaestus analizira 30 ponuda, a odabere jednu za ulaganje – rekao je Škegro.
Novca za ulaganje ima, ali equity fondovi preuzimaju veći rizik nego banke, a hrvatsko tržište kao ni tržište regije nije velikog potencijala, smatra Galić. No osnovana su dva strana fonda, zajedno vrijednih 120 milijuna eura namijenjenih ulaganju u regiji.
Čičak je naglasio važnost koordinacije svih igrača na tržištu kako bi se iskoristio svakodnevni višak novca – šest milijardi eura u bankama.
Na kraju konferencije nazočnima obratio ministar financija Slavko Linić ističući da mu smeta što u Hrvatskoj fondovi drže 56 milijuna kuna i kupuju državne obveznice umjesto da taj novac investiraju u gospodarstvo.
- Novac nije problem, ima ga, problem je naš mentalitet. To treba mijenjati, ali promjene će trajati godinama. Predstečajne nagodbe trebaju ostati jer je još uvijek prevelika nelikvidnost i veliki broj tržišnih subjekata koji remete tržišne odnose. Ubrzanju predstečajnih postupaka pridonjet će i promjena zakona – najavio je Linić.