Njemački znanstvenik, prof. dr. sc. Tamim Asfour, dipl. ing., jedan od najpoznatijih svjetskih robotičara, sudjelovat će na konferenciji Microsoft 13 WinDays Business, koja se u u organizaciji Microsofta, kojemu je Lider programski partner, održava od 22. do 26. travnja 2013. u Umagu.
Poslovni dio konferencije ‘4. industrijska revolucija’, na kojem će predavanje o temi ‘Budućnost proizvodnje - IQ-strojevi’ održati profesor Asfour, održat će se 25. i 26. travnja. Asfour, profesor robotike na Karlsruher Institut für Technologie (KIT) i pomoćni profesor na Georgia Institute of Technologyju u Atlanti u SAD-u, voditelj je tima znanstvenika koji istražuju humanoidne robotske sustave i glavni stručnjak na tom području. Diplomirao je elektroniku, doktorirao informatiku i nagrađen je za znanstveni rad na temu senzomotorne kontrole u humanoidnoj robotici i razvoja humanoidnog robotskog sustava ARMAR. Asfourova znanstvena znatiželja usmjerena je na razvoj humanoidnih robota primjenjivih u poslovnom sektoru i svakodnevnom životu koji odjednom mogu obavljati više funkcija i zadataka. Razvoj robotike u bliskoj budućnosti znatno će utjecati gotovo na sva područja života, ali Asfour poručuje da robot, iako će u mnogočemu zamijeniti čovjeka, nikad neće osjećati ljubav.
• Voditelj ste istraživanja projekta humanoidnih robota na Karlsruher Institut für Technologie. Koji je vaš znanstveni interes, na što ste posebno usmjereni i tko je u vašem istraživačkom timu?- Moja istraživanja usmjerena su na izgradnju kompletnog sustava humanoidne robotike koji je u interakciji sa stvarnim svijetom. Riječ je o humanoidnim robotima koji mogu predvidjeti, djelovati i komunicirati u realnim okolnostima te obavljati razne poslove u ljudskom okružju. Takvi sustavi trebali bi biti u stanju uočiti i upotrebljavati objekte te učiti u interakciji s ljudima, prirodno komunicirati s njima. Dakle, istražujem mehatroničko-informatičkoga čovjekolikog robota, spretnog hvatača koji robotskom rukom uzima stvari kao čovjek, koji vidi i dodiruje, čiji su planirani pokreti cijelog tijela integrani sustav pod kontrolom softvera i hardvera. U mom timu rade studenti na doktorskom studiju i postdoktorandi mehatronike: informatike, strojarstva i elektrotehnike.
• Što je projekt ARMAR, koji mu je cilj, kako je nastao i tko ga financira? Kako će funkcionirati taj robot?- Robot ARMAR razvijen je u sklopu Suradničkog istraživačkog centra - Collaborative Research Center na projektu ‘SFB 588’ koji razvija obiteljske čovjekolike robote. Financiralo ga je Njemačko istraživalačko društvo, Deutsche Forschungsgemeinschaft, od 2001. do 2012. Cilj projekta bio je razviti znanstvene i tehnološke temelje za izgradnju humanoidnih robotskih sustava koji mogu obavljati poslove u kući, oponašajući ljude i u interakciji s njima koristiti se ljudskim jezikom.
• Na konferenciji ‘Microsoft WinDays 13 Business’ u travnju 2013. u Umagu u Hrvatskoj predavat ćete o temi ‘Budućnost proizvodnje - IQ-strojevi’. Kad će automatizacija proizvodnje, odnosno roboti, potpuno izbaciti radnika iz tvornice? - Robotika će igrati ključnu ulogu u mnogim aplikacijama u 21. stoljeću. Moć robotike već se sad jasno vidi u proizvodnji u kojoj precizni, brzi i spretni roboti imaju važnu ulogu u proizvodnim procesima, bilo da u njima sudjeluju sami ili s ljudima. U tim je procesima robot već uvelike zamijenio čovjeka. Dojmljivi su robotički proizvodi, primjerice, robot-usisavač Roombam te kirurški robot Da Vinci. Zasad su roboti opće namjene na neki način isključeni jer prednost imaju oni koji obavljaju korisne pojedinačne funkcije i njihov će se broj na tržištu povećavati. Međutim, u robotskoj tehnologiji napredak će se usmjeriti na napredne robote sposobne za složenije poslove i zadatke, uključujući obavljanje nekoliko funkcija odjednom, i to u suradnji s ljudima.
• U kojim područjima suvremeni robot danas mijenja čovjeka? Koja su radna mjesta već žrtvovana?- Roboti su već zamijenili ljude u mnogim poslovima u proizvodnji, na proizvodnim vrpcama, u poslovima kojima se zahtijeva visoka preciznost, kao što je proizvodnja poluvodiča, ili dosadnim, opetovanim poslovima koji zahtijevaju veliku preciznost i snagu.
• Broj robota u razvijenim svjetskim zemljama svake se godine poveća za 30 posto. Hoće li robotizacija do kraja 21. stoljeća doista ukinuti 70 posto današnjih zanimanja kao što predviđaju analitičari? - Razvoj novih tehnologija i robotika znatno će promijeniti sadašnju sliku i način života. Svjedoci smo početka industrijsko-društveno-robotske revolucije koja će nadmašiti otkriće elektromagnetskih valova, računala i mobilne telefone. Roboti će u budućnosti biti sveprisutni: stvorit će novi svijet i prilike, nova tržišta, poslovne i radne uvjete. Pomoći će ljudima, ali neće ih zamijeniti.
• Koje zemlje upotrebljavaju najviše robota u gospodarskom sektoru i kako to utječe na gospodarstvo?- Uporaba robota u gospodarskom sektoru još je ograničena.
• Obnašate nekoliko funkcija u raznim europskim organizacijama. Koliko takva uloga koristi znanstveniku?- Sudjelovao sam u nekoliko europskih projekata, kao što je ‘Cognitive Systems and Robotics, ICT Challenge 2’, u multidisciplinarnim projektima u koje su uključeni istraživači iz raznih robotičkih područja. Moja istraživanja znatno su utjecala i na multidisciplinarnu suradnju sa znanstvenicima s različitih područja.
• Jesu li multinacionalne kompanije zainteresirane za ulaganje u razvoj robotike? Tko je najizdašniji u financiranju razvoja projekata?- Robotika je jedna od ključnih strateških tehnologija na kojima će se zasnivati konkurentnost najvažnijih industrija, kao i inovacije važne za mnoge društvene izazove i promjene. Nažalost, nema programa multinacionalne industrijske robotike, bar ne u ovoj fazi.
• Je li robotika danas veći izazov od genetike? Vjerujete li da će više povećati i poboljšati kvalitetu života od molekularne biologije? - Obje su znanosti izazovne i zacijelo će vrijednim znanstvenim otkrićima na različite načine jako poboljšati kvalitetu životu i pridonijeti razvoju tehnologije. Molekularna biologija pružit će dublji uvid u procese u ljudskom tijelu, a robotika ljudima novu generaciju pomoćne tehnologije.
• Na kojem području robot nikad neće moći zamijeniti čovjeka? - Nekoliko je takvih područja, riječ je o osjećajima kao što je ljubav.
• Jeste li upoznati s razvojem robotike u Hrvatskoj? Surađujete li s nekim hrvatskim znanstvenicima?- S onim što se radi u robotici u Hrvatskoj upoznat sam u sklopu suradnje s prof. dr. sc. Bojanom Jerbićem sa Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.
• Što neka država treba uložiti da bi postala važna u robotici? - Robotika je tehnologija budućnosti koja će jako utjecati na mnoga područja života i biti primjenjiva u radnom i privatnom okružju. Uložiti u robotiku globalno znači u budućnosti poticati sektor proizvodnje i usluga, što su dva primjera za održivo ulaganje.