Aktualno Konferencijske vijesti Preporučeno

Schoefboeck: Bilo je krajnje vrijeme da kreditiranje u Hrvatskoj počne rasti

Konferenciju 7. Susret guvernera i bankara regije, održanu u Savudriji, zatvorio je okrugli stol na temu uloge banaka u poticanju investicija, u kojem su sudjelovali Ante Žigman (HANFA), Christoph Schoefboeck (Erste Bank), Jelena Galić (AIK Banka), Mario Henjak (Gorenjska banka), Dubravko-Ante Mlikotić (Addiko banka) i Zrinka Živković-Matijević (Raiffeisenbank). Odgovarajući na pitanje moderatora Milana Deskara Škrbića o kvaliteti suradnje investitora i banaka, Galić je rekla kako su sve zemlje u regiji male zbog čega moraju biti otvorene i privlačne za investicije. Banke u Srbiji, objasnila je, uglavnom su podržavale investicije djelomično zahvaljujući činjenici da su stizale iz EU-a i da u zemlji djeluju podružnice velikih stranih banaka koje mogu iznijeti veće projekte. Usprkos orijentaciji na potrošački segment, poručila je Galić, banke su u velikoj mjeri podržale poduzetnike, premda je naglasila da banke nisu jedini faktor u investicijama. Svi dionici, poput države, ali i samih poduzetnika moraju odraditi svoj dio posla, kako bi investicije bile veće i gospodarski rast robusniji.

Izrazivši slaganje s onime što je Šonje u svom predavanju rekao, Henjak je potvrdio korelaciju stranih investicija i gospodarskog rasta u Sloveniji, istaknuvši da strani kapital ostvaruje oko 15 posto veći prinos od domaćeg u toj zemlji, dok je Schoefboeck rekao da kreditiranje raste u Hrvatskoj uz opasku da je bilo i krajnje vrijeme. Na to je utjecalo nekoliko faktora, od povoljnijeg makroekonomskog okoliša, preko veće integriranosti Hrvatske u EU, do povećanog korištenja europskih fondova. Erste se sa svoje strane fokusirao na mala i srednja poduzeća, koja bilježe rast u posljednje vrijeme, no nedovoljan za konvergenciju prema europskom prosjeku. Ipak, vidljiv je pomak u 20 posto većim plasmanima poduzetnicima u usporedbi s godinom ranije, a tome pomaže i ulaganje banke u nove tehnologije koje imaju za cilj ubrzati i pojednostaviti kreditiranje poduzetnika. Na to se Mlikotić nadovezao da su i u njegovoj banci nakon promjene vlasnika usmjereni na poduzetnike, umjesto na nekretninski sektor, što je prije bio slučaj. Što se turizma tiče, u posljednje vrijeme nisu toliko investirali u taj sektor.

Kao faktore sporog oporavka investiranja u Hrvatskoj, Matijević je navela interne i eksterne faktore, što uključuje hrvatsko kašnjenje u pristupanju EU-u (stoga i sporiji start reformi koje su s tim povezane), ali aktivnost konkurentskih država koje su isto radile na svojoj investicijskoj privlačnosti. Ne pomaže, ustvrdila je, ni to što Hrvatska nije dovoljno duboko i do kraja provela nužne reforme.

Christoph Schoefboeck, Jelena Galić, Zrinka Živković Matijević, Mario Henjak; Foto: Dražen Lapić/Lider

Žigman je kao glavni alternativni izvor financiranja naveo mirovinske fondove zahvaljujući čijem uspostavljanju prije 15-ak godina je domaće tržište nebankarskog financijskog tržišta značajno poraslo. Mirovinski fondovi su velik potencijal u pogledu alternativnog financiranja u Hrvatskoj jer imaju značajan kapital i nisu pod državnom kontrolom. Iako tržište kapitala u Hrvatskoj u posljednje vrijeme nije pretjerano dinamično, dijelom i zbog svega što se dogodilo u Agrokoru i gubitka povjerenja, država bi ga mogla potaknuti kroz primarna izdanja, kao što je činila u prošlosti, rekao je Žigman.