08. studeni 2012.

Sve što je Vlada učinila po pitanju poreznih reformi dočekano je na nož

Jasmina Trstenjak
Jasmina Trstenjak

Boris Lalovac, zamjenik ministra financija, otvorio je prvi panel na skupu 48 sati, fokusiran na nove porezne reforme i koliko one utječu na investicije u gradovima, podsjetivši na Vladine poteze posljednjih 11 mjeseci u području fiskalne odgovornosti.

Među prioritetima je bilo stabilizirati javne finacije, a jedan od prvih zakona je bio Zakon o finacijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Drugi zakon koji je na Vladi je Zakon o sanaciji javnih ustanova.- Sve što je Vlada do sada učinila po pitanju poreznih reform dočekano je na nož. Cijelu godinu pokušavamo kroz zakonsku regulativu stabilizirati i javne financije i gospodarstvo. Možda vam to ne izgleda tako, ali to je bio cilj. Ukoliko nemate stabilne javne finacije, ne možete očekivati stabilizaciju na razini gospodarstva – oštar je bio Lalovac, dodavši da je veliki problem kapitaliziranost tvrtki koja je danas na razini između 15 i 20 posto.Danas je 70 tisuća tvrtki u blokadi, nastavio je pojašnjavati, i Vlada je odlučila da je stečaj preskup proces te odlučila uvesti model rješavanja tog problema mimo sudova te rekla da će se odreći svojih potraživanja ukoliko to znači da će se tvrtka spasiti.- Vlada će učinit sve da spasi svako radno mjesto, no to mora učiniti zajedno s bankama, dobavljačima, svima – poručio je Lalovac.

Ponovno se vraćamo u model, nastavio je, gdje više trošimo i gdje je svake godine deficit sve veći. Od 2008. do 2011. je potrošeno 40 milijardi kuna, a ove godine još 10 milijardi kuna, stoga je logika da je primarno bilo stabilizirati javne financije. Samo na kamate odlazi 10 milijardi kuna iz proračuna sljedeće godine jer nije postojao model koji treba generirati rast, već model koji se temelji na potrošnji, a proizvodnje nigdje.

- Možemo se puno brže povući iz krize, no moramo zajedno rješavati probleme umjesto da pojedine Vladine poruke nailaze na takve otpore u reformama koje pojedinim interesnim skupinama neće odgovarati. Ali naš su interes građani i država. Nadam se da ćemo promijeniti stari model i da će se efekti vidjeti već sljedeće godine – poručio je Lalovac.Oštar je bio i kad je riječ o porezu na nekretnine, pitajući zašto se ponovno doživljava kao veliko opterećenje na građane. Rečeno je, naime, da će to biti isključivo prihod lokalne zajednice. 

- Želimo da to bude njihov prihod jer bez stabilne lokalne samouprave nema ni stabilne države. Porez na nekretnine će biti prvi korak u daljnjoj fiskalnoj decentralizaciji i u to jasno i odgovorno ulazimo bez obzira na jaki pritisak javnosti – istaknuo je Lalovac, dodajući da je sada privreda opterećena jer u cijelom fondu poslovne nekretnina sudjeluju s pet do deset posto i upravo oni plaćaju 70 posto doprinosa, dok je s druge strane stambenih 80 posto. Cilj je stoga, pa i težnja, da se kroz cjelokupni paket smanjivanja parafiskalnih nameta, smanjenje PDV-a u budućnosti, zdravstvenih doprinosa, povećanje dijela aktivne imovine potakne proizvodni proces i stvaranje radnih pogona. Zaključno, cilj Vlade je da se poveća konkurentnost.

Anđelka Buneta, predsjednica Uprave Fine, detaljnije je predstavila Finina četiri proizvoda i usluge. Hitro.hr tako, podsjetila je, omogućuje osnivanje trgovačkih društava i otvaranje obrta. Uzgred, do sada je osnovano 101 društvo jednostavni d.o.o. za 10 kuna. Cijenjena je usluga upravljanja poslovnim procesima kojim gradovi ostvaruju koristi poput, primjerice, stvaranje podloge za efikasno uvođenje IT sustava ili podloge za financijsko upravljanje i kontrolu. Nadalje, tu je i Fina računovodstveni proces, jedan od opće prihvaćenih usluga namijenjena svim zainteresiranima, a Buneta vidi da bi se najviše moglo pomoći poljoprivrednicima kako bi se bolje organizirali uoči ulaska Hrvatske u EU i povukli maksimalan sredstva iz strukturnih fondova. I posljednji proizvod, Finina metodologija procjene uspješnosti poduzetnika koju danas koriste i banke.

Davor Inđić iz EBRD-a, govorio je o financiranju lokalne samouprave i komunalnih društava. Ta je razvojna banka do sada u Hrvatsku uložila oko 2,5 milijardi eura u više od 130 projekata, od čega je samo 10 posto investiranih u komunalnu infrastukturu. A to je bitan sektor za EBRD te ih intreresira, prije svega, strukturiranje takvih projekata.-Nama je bitno da su investicije isplative. Prihodi moraju pokriti troškove. Između ostalog, bitno je i promicanje sudjelovanja privatnog sektora u pružanju komunalnih usluga. To je nešto što u Hrvatskoj nije iskorišteno – jasno je bio Inđić, naglasivši da su EU fondovi najveći izazov za Hrvatsku koji bi bilo neodgovorno neiskoristiti jer je nepovratno do 70 posto investicija.