17. ožujak 2016.

Tolušić: 120 milijuna eura će se decentralizirati na nižu razinu za obnovu gradova koji su stradali u ratu

Miro Soldić
Miro Soldić

[gallery columns="5" ids="221118,221119,221120,221121,221122,221123,221124,221125,221126"]

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU, Tomislav Tolušić, istaknuo je u sklopu Liderove konferencije Smart Cities kako pametni gradovi ne nastaju zahvaljujući tehnologiji već viziji onih koji ih vode

- Bez pametnih gradonačelnika nema ni pametnih gradova. Mi u MRRFEU do prije par dana nismo imali bazu projekata koje provode naši gradovi – požalio se, dodavši kako ga čudi da u 2016. dokumentacija za neke projekte teži doslovce 28 kilograma.

- Vjerujem da će se to uskoro ispraviti. Gradovi su tu u prednosti jer se lakše prilagođavaju budući da su manji sustavi. Osobno smatram da će velika većina novca iz operativnih programa na kraju završiti u rukama naših gradova, oni moraju biti nosioci razvoja, kako kroz nacionalnu priču, tako i kroz EU fondove. 120 milijuna eura će se decentralizirati na nižu razinu za obnovu gradova koji su stradali u ratu. To će se nastojati proširiti i na ostale gradove koje u 2016. očekuju i natječaji za centre kompetencija – ispričao je, uz napomenu da izuzev sporadičnih priča nije bilo komunikacije između lokalne i regionalne razine s centralnom državom.

- Imamo problema s tim, smatram da smo svi partneri i da nam je na raspolaganju puno novca samo ako ćemo raditi zajedno. Ulaganje u pametne ljude vodi pametnim gradovima i pametnijoj državi – zaključio je Tolušić.

S njim se u praktički svemu složio i predsjednik udruge gradova Željko Turk koji je na panelu pod nazivom o upravljanju gradovima pokudio sustav povlačenja novca iz EU fondova, štetne zakone i loše upravljanje državnom imovinom. Pohvale je uputio Fondu za zaštitu okoliša i njihovom programu dodjele sredstava za energetiku i već standardno naglasio da su poreznom reformom gradovi izgubili 1,1 milijardu kuna iz proračuna.

Gradonačelnik Pule Boris Miletić se osvrnuo na gradske projekte koji s vođeni idejom smanjenja troškova i uključenja građana.

– Pula je danas u nekim stvarima pionir, ali nadam se da će to uskoro postati standard – poručio je.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel je izjavio kako se pametni gradom ne postaje donošenjem strategije i kupovinom softvera, već to morate željeti napraviti sustavno.

- Mi smo se odlučili za centre kompetencija za pametne gradove i biotehnologiju, namjeravamo dobiti EU sredstva pa s partnerima dalje razvijati ideje koje trebaju rezultirati poticanjem inovacija – naglašava Obersnel, a gradonačelnica Koprivnice Vesna Želježnjak je pozvala prisutne da dođu živjeti u njen grad koji još uvijek nema prirez i isprobaju život u šparnim hižama koje grade i u kojima su mjesečne režije oko 400 kuna.

Suzana Krstić iz razvojne agencija Grada Velika Gorica (VE-GO-RA) također je pričala o projektima koje su proveli ili su tek u planu, uz napomenu da je Smart City vrlo nepopularan projekt jer se benefiti vide tek na duge staze.

Gradonačelnik Kutine Andrija Rudić je rekao kako će on preuzeti ulogu negativca i osvrnuti se na negativne strane ovakvih inicijativa. Požalio se kako u Kutini imaju problema s preživljavanjem i ne mogu razmišljati o razvojnim projektima dok ne riješe fundamentalne stvari.

- Nije sve u uvođenju novih tehnologija, Kutina ima 23 ruralna naselja, 30 posto građana uopće ne koristi internet, možda čak i više. Mi smatramo da je smart rješenje tiskanje biltena koji će ih obavijestiti o gradskim aktivnostima – poručio je Rudić.

Stjepan Tvrtko Ćavar iz Philipsa govorio je o ulozi rasvjete u pametnim gradovima.

– Uvođenjem pametne rasvjete može se uštediti i do 70 posto troškova, a na stupove se mogu staviti kamere, razni senzori i wi-fi odašiljači što omogućuje brojne druge usluge građanima i poduzetnicima – izjavio je, dodavši da uz funkcionalnost treba paziti i na estetiku.