Rezultat liberalizacije su realne cijene koje će garantirati održivost razvojne i investicijske komponente. Realne cijene su preduvjet za razvoj tržišta i snažni investicijski zamah, kazao je Eraldo Banovac, glavni savjetnik HERA-a, govoreći o detaljima koje donosi 3. energetski paket.
Koncept 3. energetskog paketa propisan je kroz dvije europske direktive koje se implementiraju u nacionalna zakonodavstva,te tri uredbe koje se izravno primjenjuju, a ima za cilj uspostaviti jedinstvena tržišta električne energije i prirodnog plina u EU. Njime bi cijene trebale postati što niže, a istovremeno se povećati standardi usluga i sigurnosti opskrbe energijom. Uz navedeno, kako je istakao Banovac, jačaju se i nacionalna regulatorna tijela koja sada imaju snagu nametanja svojih odluka, a mogu poduzimati i određene mjere u slučaju neadekvatnog funkcioniranja energetskog tržišta, ali i penalizirati energetske subjekte ukoliko je to potrebno.
- Kupci su ti koji sada dolaze u središte sustava. Tako sada postoji i mogućnost promjene opskrbljivača u roku od tri tjedna - kazao Banovac, koji je kao jednu od važnih novosti istakao i pravo stjecanja statusa ugroženog kupca, gdje privatni kupci zbog socijalnog ili zdravstvenog položaja imaju pravo na isporuku energije po posebnim uvjetima. Kad je riječ o implementaciji regulative u Hrvatskoj naglasio je da je energetsko tržište potpuno otvoreno već pet godina, te kako je najvažnije da se osigura dinamičan razvoj domaćeg energetskog sektora.
Jedna od kompanija koja upravo dolaze na hrvatsko tržište opskrbe je i RWE Hrvatska, a glavni operativni direktor RWE Hrvatska Miroslav Kulla govorio je o tome kako upravljati o tržištima u tranziciji na dobrobit potrošača. Prema njegovim riječima, možemo očekivati kako će kupci u budućnosti voditi računa o cijeni usluge, ali i tražiti širu paletu proizvoda, a preživjet će samo pouzdani isporučitelji s kompleksnijim uslugama. Istakao je i da je potrebna institucionalna podrška kako bi se korisnici potaknuli na promjenu operatora, ali i edukacija korisnika kojima treba objasniti način na koji tržište funkcionira.
Isto je naglasio i u panel raspravi na kojoj su pod moderatorskom palicom Kristine Čelić iz Ministarstva gospodarstva, osim Banovca sudjelovali i Dejan Ljuština (PricewaterhouseCoopers), Ivana Marković (Plinacro) i Tomislav Šerić (HEP).Marković je istakla da je postupak certifikacije Plinacroa pokrenut u skladu s rokovima i vjeruje da će u naredna tri, četiri mjeseca sve biti rješeno te da će Plinacro postati jedan od rijetkih operatera na razini EU koji je potpuno vlasnički razdvojen. Što se tiče transportnih kapaciteta, posebno je istakla interkonekciju s Mađarskom kojom se povećao kapacitet sustava, omogućila diverzifikacija opskrbe i postignuta je visoka razina sigurnosti opskrbe.Što se tiče elektroenergetskog sustava, predsjednik Uprave HEP-a Tomislav Šerić je naglasio da je kroz par tjedana poslati zahtjev za certifikaciju po ITO modelu. Osvrno se i na nove zakone kao što je Zakon o tržištu električne energije koji još uvijek imaju stare podzakonske akte u trenutku kada dolaze novi opskrbljivači na tržište.
Ljuština se fokusirao na konkurentnost elektroenergetskog sustava, napomenuvši da će se konkurentnost ostvarivati na domicilnom tržištu, ali i da se otvara cijela regija. - Da bi se osigurala konkurentnost bitan je uloga regulator i tržišnih sudionika – rekao je Ljuština, dodavši da je cijena bitna kategorija, ali da treba gledati i investicijski potencijal tvrtki te da je jako bitna zrelost tržišnih sudionika.
I HEP mora ojačati svoju poziciju regionalnog igrača. Šerić prilike vidi u raznim segmentima te smatra da može biti konkurenan naročito zbor bogatog portfelja elektrana.-Ako uspijemo zamijeniti izvoz s vlastitom proizvodnjom, napravili smo veliku stvar – naglasio je Šerić.
I RWE gleda razne prilike, ali samo one koje imamu ekonomskog smisla u današnjim nezahvalnim uvjetima.
Predsjednik Uprave Končara Darinko Bago iz publike je obratio pozornost na utjecaj liberalizacije na BDP. Prema njegovom mišljenju, ključno je pitanje gdje je energija proizvedena, u Hrvatskoj ili vani, jer ako je u inozemstvu, onda to znači da ćemo imati dodatni pad BDP-a.
Ljuština se nadovezao konstatacijom da je liberalizacija u telekomunikaciji dovela do pada, ali upozorio da treba na tim iskustvima učiti.